[127] 1. OVAKO SAM ČUO. Jednom je Gospod putovao kroz Magadhu s velikom družinom od pet stotina redovnika, te stigao u brahmansko selo zvano Khanumata. Tamo je boravio u parku Ambalatthika. Brahman Kutadanta je u to vrijeme živio u Khanumati, jako naseljenom mjestu, punom trave, drvene građe, vode i žita, koje mu je poklonio kralj Seniya Bimbisara od Magadhe kao kraljevski dar skupa s kraljevskim moćima.Kutadanta je planirao veliko žrtvovanje: sedam stotina bikova, sedam stotina bivola, sedam stotina junica, sedam stotina jaraca i sedam stotina ovnova bili su svezani za žrtvene stupove.2. Brahmani i domaćini Khanumate čuli su kako se priča: 'Pustinjak Gautama ... boravi u Ambalatthiki. A o Blaženom Gospodu Gotami kruži dobro mišljenje: "Ovaj Blaženi Gospod je Arahant, potpuno-prosvjetljeni Buddha, savršenog znanja i vladanja, Tathagata, Znalac svjetova, neusporedivi Krotitelj ljudi koji trebaju kroćenje, Učitelj bogova i ljudi, Buddha, Blaženi Gospod." [128] On iznosi istinu ovog svijeta i njegovih bogova, mara i Brahma, svijeta pustinjaka i brahmana i njegovih prinčeva i naroda, nakon što je spoznao istinu izravnim uvidom. On podučava Dharmu koja prekrasna je u svom početku, prekrasna u sredini i prekrasna u svršetku, u duhu i u slovu, te provodi potpuno usavršeni, temeljito pročišćeni sveti život. I doista, dobro je vidjeti takve Arahante.' Na to su brahmani i domaćini, napuštajući Khanumatu u velikom broju, krenuli u Ambalatthiku.

3. Upravo tada, Kutadanta je izašao na verandu na svoj podnevni odmor. Vidjevši sve brahmane i domaćine kako idu prema Ambalatthiki, pitao je svog majordoma za razlog. Majordom je odgovorio: 'Gospodine, tu je pustinjak Gotama, o kojem kruži dobro mišljenje: "Ovaj Blaženi Gospod je Arahant ... Buddha, Blaženi Gospod." Zbog toga ga oni idu vidjeti.'

4. Tada Kutadanta pomisli: 'Čuo sam da pustinjak Gotama razumije kako uspješno voditi trostruko žrtvovanje sa šesnaest nužnosti. Ja to sve ne razumijem, ali želim izvršiti veliko žrtvovanje. Možda [129] da odem kod pustinjaka Gotame i pitam ga o tome'. I tako, poslao je svog majordoma prema brahmanima i domaćinima iz Khanumate, s molbom da ga pričekaju.

5. U to je vrijeme nekoliko stotina brahmana boravilo u Khanumati s namjerom da učestvuju u Kutadantinom žrtvovanju. Počuvši o njegovoj namjeri da posjeti pustinjaka Gotamu, pošli su k njemu i pitali ga je li to istina. 'Tako je, gospodo, posjetit ću pustinjaka Gotamu.'

6. 'Gospodine, ne posjećuj pustinjaka Gotamu, nije prikladno da ga posjećuješ! Ako odeš posjetiti pustinjaka Gotamu, tvoja će reputacija opasti, a reputacija pustinjaka Gotame će porasti. Buduć je tako, nije prikladno da posjećuješ pustinjaka Gotamu, već je prikladno da pustinjak Gotama posjeti tebe.'Štovani Kutadanta je dobro rođen i od strane majke i od strane oca, čistog porijekla do sedmog koljena, neprekinutog porijekla, primjernog rođenja, te se stoga ne bi trebao obraćati pustinjaku Gotami, već obrnuto. Štovani Kutadanta posjeduje veliko bogatstvo i imetak ... Štovani Kutadanta je učenjak, učen u mantrama, usavršen u Tri Vede, vješt iznositelj pravila i obreda, (skrivenog) učenja o zvukovima i značenjima i, peto, usmenoj tradiciji - iznositelj, potpuno učen u prirodnoj filozofiji i oznakama Velikog Čovjeka. Štovani Kutadanta je lijep, naočit, prijazan, najljepše građe, oblika i držanja poput Brahme, po ničemu ružnog izgleda. On je krepostan, rastućih vrlina, obdaren rastućom vrlinom. On lijepo govori, pristojno se obraća, ljubazan je, čistog i jasnog izgovora, on govori točno. On je učiteljev učitelj mnogima, podučava mantre tri stotine mladića, i mnogi mladi muževi dolaze iz raznih krajeva i područja u namjeri da uče mantre u njegovoj prisutnosti, željni da ih uče od njega. On je zreo, ostario, štovan, poodmaklih godina, daleko od mladosti, dok je pustinjak Gotama mlad i novopridošao kao pustinjak. Štovani Kutadanta je poštovan, važan, cijenjen i štovan, obožavaju ga kralj Seniya Bimbisara i brahman Pokkharasati. On živi u Khanumati, napučenom mjestu, punom trave, drvene građe, vode i žita, koje mu je poklonio kralj Seniya Bimbisara od Magadhe kao kraljevski dar skupa s kraljevskim moćima. Buduć je tako, nije prikladno da štovani Kutadanta posjećuje pustinjaka Gotamu, već da pustinjak Gotama posjeti njega.'

7. Tad Kutadanta reče brahmanima: 'Slušajte sada, gospodo, o tome zašto je prikladno da mi posjetimo štovanog Gotamu, a zašto nije prikladno da on posjeti nas. Pustinjak Gotama je dobro rođen na obje strane čistog porijekla kroz sedam koljena, neprekinutog porijekla, primjernog rođenja ... (sve poput prošlog stiha) Stoga, prikladno je da mi posjetimo njega. On je kročio u sveti život, ostavljajuć veliku rodbinu. Uistinu se odrekao mnogo zlata i imetka kročeći tako, skrivenog i izloženog. Pustinjak Gotama, još mladi, crnokosi mladić, u cvijetu svoje mladosti, u prvom razdoblju svog života kročio je u iz kućnog života u beskućništvo. Ostavljajuć žalosne roditelje uplakanih obraza, odrezavši kosu i bradu i odjenuvši žutu odoru, kročio je on u beskucništvo. On je prelijep, ... krepak, ... lijepo govori, ... učiteljev učitelj mnogima. Napustio je čulnost i odbacio taštinu. On podučava karmu i posljedice karme, služeci na čast čistom brahmanskom načinu života. On je pustinjak visokog rođenja, iz vodeće Khattiya porodice. On je pustinjak iz bogate obitelji, velikog bogatstva i imetka. Ljudi mu se dolaze savjetovati iz stranih kraljevstava i stranih zemalja. Mnoge tisuće božanstava s njime su preuzeli utočište.Ovo se o njemu dobro govori: "Ovaj Blaženi Gospod je Arahant, potpuno prosvjetljeni Buddha, savršenog znanja i vladanja..." (kao i prije) On nosi trideset dvije oznake Velikog Čovjeka. On je dobrohotan, ljubaznog govora, pristojan, srdačan, jasnog i voljnog govora. Prate ga i služe četiri skupine, koje ga štuju, poštuju, cijene i obožavaju. Mnogi su mu bogovi i ljudi privrženi. Gdjegod boravi u gradu ili selu, to mjesto ne uznemiruju neljudska bića. On ima gomilu, mnoštvo sljedbenika, učitelj je mnogih, savjetuje se s njime glavni medu raznim čelnicima sekti. Nije slučaj s reputacijom pustinjaka Gotame, kao što je s reputacijom neki pustinjaka i brahmana, o kojima se čuje ovo i ono - slava pustinjaka Gotame zasnovana je na njegovom postignuću neusporedive mudrosti i vladanja. Upravo je kralj Seniya Bimbisara od Magadhe preuzeo kod njega utočište skupa sa sinom, suprugom, sljedbenicima i ministrima. Isto su to učinili kralj Pasenadi od Kosale i brahman Pokkharasati. Oni ga štuju, poštuju, cijene i obožavaju. [132-133] Pustinjak Gotama je stigao u Khanumatu i boravi u Ambalatthiki. A kojigod pustinjaci ili brahmani dođu na naš teritorij bit će naši gosti. A mi ćemo štovati, poštivati, cijeniti i obožavati goste. Došavši u park Ambalatthika, pustinjak Gotama je takav gost, i treba ga kao takvog i tretirati. Stoga nije prikladno da on dođe k nama, već mi trebamo ići k njemu. Koliko god ja hvalio pustinjaka Gotamu, te pohvale nisu dovoljne, on je onkraj svih pohvala.'

8. Počuvši to, brahmani rekoše: 'Gospodine, pošto toliko cijenite pustinjaka Gotamu, onda čak i kad bi on živio stotinu yojana odavdje, bilo bi prikladno da vjernik pripadnik klana ode njemu u posjetu s naramkom. Onda, gospodine, svi ćemo otići u posjetu pustinjaku Gotami.' I tako je Kutadanta s velikom družinom brahmana krenuo u Ambalatthiku. Pristupio je Gospodu, [134] razmjenio s njime ljubaznosti, te sjeo sa strane. Neki su se brahmani i domaćini iz Khanumate klanjali Gospodu, neki s njime izmjenjivali ljubaznosti, neki mu nazdravljali sa spojenim dlanovima, neki su objavljivali svoje ime i klan, a neki su sjedali sa strane u tišini.

9. Sjedeći sa strane, Kutadanta se obrati Gospodu:'Štovani Gotama, čuo sam da vi razumijete kako se uspješno vodi trojno žrtvovanje sa šesnaest nužnosti. Ja sve to ne razumijem, ali želim izvršiti veliko žrtvovanje. Bilo bi dobro ako bi pustinjak Gotama to meni objasnio.' 'Slušaj onda, brahmane, pomnjivo slušaj, a ja ću objasniti.' 'Da, gospodine', rece Kutadanta, a Gospod reče:

10. 'Brahmane, jednom je davno živio kralj zvan Mahavijita. Bio je imućan, velikog bogatstva, s obiljem zlata i srebra, posjeda i sredstava, novca i vrijednosti, s prepunom riznicom i žitnicom. I tako dok se kralj Mahavijita jednom zabavljao, pomislio je: "Stekao sam veliko bogatstvo u ljudskim mjerilima, zauzimam veliko područje, koje sam osvojio. Kako bi bilo da sada izvršim veliko žrtvovanje koje bi bilo na moju korist i sreću dugo vremena?" Pozvavši svog glavnog svećenika (purohitam, istovremeno i svojevrsni premijer), on mu saopći svoju misao. [135] "Želim izvršiti veliko žrtvovanje. Pouči me, Štovani Gospodine, kako da mi to bude na trajnu korist i sreću."

11. 'Prvosvecenik odgovori: "¨Zemlja Vašeg Veličanstva posjednuta je lopovima, napadnuta, mjesta i gradovi se uništavaju, selo trpi razbojnike. Ako bi Vaše Veličanstvo oporezovalo to područje, to bi bilo pogrešno. Recimo da Vaše Velicanstvo promisli: 'Riješit ću se ove pošasti pljačkaša smrtnim kaznama i zatvorima, ili pljenidbom, prijetnjama i protjerivanjem', pošast se ne bi dobro svršila. Preživjeli bi kasnije naudili kraljevstvu Vašeg Veličanstva. No, s ovim planom možete potpuno iskorjeniti tu pogubu. Onima u kraljevstvu koji se bave njegovanjem usjeva i uzgojem stoke, neka Vaše Velicanstvo podijeli žito i krmu; onima koji trguju, dajte kapital; onima u državnoj službi podijelite prikladne dohotke. Tada ljudi koji se bave vlastitim zanimanjem, neće štetiti kraljevstvu. Dobiti Vašeg Velicanstva biti će velike, zemlja će biti mirna i neposjednuta lopovima, a ljudi će se s radošću u srcu igrati s djecom, i boraviti u otvorenim domovima." 'Rekavši: "Neka tako bude!", kralj je prihvatio svećenikov savjet: raspodijelio je žito i krmu, kapital poslovnim ljudima ... prikladne dohotke ... i ljudi su s radošću u srcu ... boravili u otvorenim domovima.

12. 'Onda je kralj Mahavijita pozvao k sebi svećenika i rekao: "Riješio sam se pošasti pljackaša; po tvom je planu moja dobit rasla, zemlja je mirna i neposjednuta lopovima, a ljudi se radosna srca igraju sa svojom djecom i borave u otvorenim domovima. Sada želim izvršiti veliko žrtvovanje. Pouči me kako da to učinim na svoju trajnu korist i sreću." "Za to, gospodine, trebaš pozvati svoje Khattiye (pripadnike ratničke kaste, op.pr.) iz grada i sa sela, sve savjetnika i pomoćnike, najutjecajnije brahmane i imucne domaćine iz svog kraljevstva, i reći im: 'Želim izvršiti veliko žrtvovanje. Pomognite mi u tome, gospodo, neka to bude na moju trajnu korist i sreću.'"'Kralj se složio, [137] tako učinio. "Gospodine, neka žrtvovanje počne, sad je pravo vrijeme, Vaše Veličanstvo. Ove četiri složne skupine (op. khattiye, savjetnici, brahmani i domaćini) bit će nužnosti za žrtvovanje.

13. "Kralj Mahavijita obdaren je s osam stvari. On je dobrog rođenja s obje strane,.... (isto kao prije stih 6) primjernog rođenja. On je naočit ... nije lošeg izgleda. On je imućan ... s punom riznicom i žitnicom. On je moćan, ima četverostruku vojsku (op. slonovi, konjica, kočije i pješadija) koja mu je odana, pouzdana, koja mu je na čast među neprijateljima. On je vjeran darovatelj i domaćin, koji ne zatvara vrata pred pustinjacima, brahmanima i putnicima, prosjacima i siromašnima - vrelo dobrote. On je veoma učen u onome što treba učiti. On poznaje značenje svega rečenog, te kaže: "To znači to." On je učenjak, usavršen, mudar, sposoban opaziti prednost u prošlosti, budućnosti ili sadašnjosti (op. poznavajuć djelovanje karme). Kralj Mahavijita obdaren je s ovih osam stvari. Ove stvari predstavljaju nužnosti za žrtvovanje.

[138] 14. "'Brahman svećenik obdaren je s četiri stvari. On je dobrog rođenja ... On je učenjak, učen u mantrama ... On je obdaren vrlinama, rastućih vrlina, obdaren rastućim vrlinama. On je učen, usavršen i mudar, te je prvi ili drugi koji drži žrtvenu kutlaču. On ima ove četiri odlike. One predstavljaju nužnosti za žrtvovanje."

15. 'Onda je, prije samog žrtvovanja, brahman svećenik poučio kralja u tri načina. "Možda Vaše Veličanstvo žali o namjeravanom žrtvovanju: 'Izgubit ću puno bogatstva', ili tijekom žrtvovanja: 'Gubim puno bogatstva', ili nakon žrtvovanja: 'Izgubio sam puno bogatstva.' U takvim slučajevima, Vaše Veličanstvo ne smije održavati takva žaljenja."

16. 'Zatim je, prije žrtvovanja, svećenik otjerao kraljeve strepnje s deset uvjeta za primatelja: "Gospodine, na žrtvovanje će doći oni koji oduzimaju život i oni koji se suzdržavaju od oduzimanja života. Onima koji oduzimaju život, neka im tako bude; ali oni koji se suzdržavaju od oduzimanja života imati će uspješno žrtvovanje i radovati će se u njemu, a njihova će srca biti umirena iznutra. Doći će oni koji uzimaju ono što nije dato i oni koji se suzdržavaju ..., oni koji govore laži ..., oni koji se predaju klevetanju, grubom i bespredmetnom govoru ..., [139] oni koji su gramzljivi i oni koji nisu, oni koji gaje zlovolju i oni koji to ne čine, oni koji imaju pogrešna gledišta i oni koji imaju ispravna gledišta. Onima koji imaju pogrešna gledišta doći ce sukladno tome, ali oni koji imaju ispravna gledišta imati će uspješno žrtvovanje i radovati će mu se, a njihova će srca biti umirena iznutra." Tako je svećenik rastjerao kraljeve sumnje s deset uvjeta.

17. 'Tako je svećenik poučio kralja koji je spremao veliko žrtvovanje sa šesnaest razloga, potaknuo ga, nadahnuo ga i razveselio mu srce. "Netko bi mogao reći: 'Kralj Mahavijita vrši veliko žrtvovanje, ali nije pozvao svoje Khattiye ..., svoje savjetnike i pomoćnike, najutjecajnije brahmane i imućne domaćine ...' Ali takve riječi ne bi bile u suzvučju s istinom, buduć da ih je kralj pozvao. Pa tako kralj može znati da će imati uspješno žrtvovanje i radovati se u njemu, a njegovo će srce biti umireno iznutra. Ili netko bi mogao reći: 'Kralj Mahavijita vrši veliko žrtvovanje, ali nije dobro rođen s obje strane ...' [140] Ali takove riječi ne bi bile u suzvučju s istinom... Ili netko bi mogao reći: 'Njegov svećenik nije dobrog rođenja ...' [141] Ali takove riječi ne bi bile u suzvučju s istinom." Stoga je svećenik poučio kralja sa šesnaest razloga...

18. 'U ovom žrtvovanju, brahmane, nijedan bik nije ubijen, nijedna koza ili ovca, nijedan pjetao ili svinja, niti su razna živa bića podvrgnuta klanju, niti su stabla posječena za žrtvene stupove, niti je trava pokošena za žrtvenu travu, a oni koje nazivaju robovima ili slugama ili radnicima nisu izvodili svoj rad iz straha od udaraca ili prijetnji, jecajuć u suzama. Već oni koji htjedoše nešto učiniti učinili su, oni koji ne htjedoše nisu: činili su što su htjeli činiti, a ne što nisu htjeli činiti. Žrtvovanje je obavljeno maslom, uljem, maslacem, skutom, medom i melasom.[142]

19. 'Zatim su, brahmane, Khattiye ..., ministri i savjetnici, utjecajni brahmani, imućni domaćini iz grada i sa sela, primivši dostatnu dobit, došli kralju Mahavijiti i rekli: "Donijeli smo dovoljno bogatstva, Vaše Veličanstvo, molimo vas primite." "Ali, gospodo, ja sam skupio dovoljno bogatstva. Štogod da je preostalo, vi uzmite."'Na kraljevo odbijanje, odmaknuli su se i posavjetovali: "Nije u redu da mi uzmemo ovo bogatstvo svojim kućama. Kralj vrši veliko žrtvovanje. Uslijedimo njegov primjer."

20. Zatim su Khattiye položili svoje darove na istok od žrtvene jame, savjetnici i pomoćnici su svoje položili na jug, brahmani na zapad i imućni domaćini na sjever. I u ovom žrtvovanju nijedan bik nije ubijen, ... niti su živa bića podvrgnuta klanju ... Oni koji htjedoše nešto učiniti učinili su, oni koji ne htjedoše nisu ... Žrtvovanje je obavljeno maslom, uljem, maslacem, skutom, medom i melasom. [143] Tako su bile ovdje četiri složne skupine, a kralj Mahavijita bio je obdaren s osam stvari, a svećenik s četiri stvari na tri načina. Ovo se, brahmane, naziva šesnaestostruko uspješno žrtvovanje na tri načina.'

21. Na ovo brahmani uzviknuše glasno i bučno: 'Kakvo sjajno žrtvovanje! Kako sjajan način izvodenja žrtvovanja!' Ali Kutadanta je sjedio u tišini. A brahmani ga upitaše zašto nije pozdravio divne riječi pustinjaka Gotame. Odgovorio je: 'Nije da ih ne pozdravljam. Glava bi mi se rastvorila ako to ne bih učinio. Ali zapanjuje me da pustinjak Gotama ne govori: "Čuo sam to", ili "Mora da je bilo tako", već on kaže: "Bilo je ovako ili onako u to vrijeme." I tako, gospodo, čini mi se da je pustinjak Gotama u to vrijeme morao biti bilo kralj Mahavijita, gospodar žrtvovanja, ili pak brahman prvosvećenik koji je za njega vodio žrtvovanje. Da li Štovani Gotama priznaje da je izvodio, ili uzrokovao izvođenje takvog žrtvovanja, te da je posljedično po smrti, nakon rastavljanja tijela, preporođen u dobrom području, u nebeskom stanju?' 'Da, brahmane, ja sam bio brahman svećenik koji je vodio žrtvovanje.'

22. 'A, Štovani Gotama, da li postoji još neko žrtvovanje koje je jednostavnije, manje teško, a plodnije i korisnije od onog trojnog žrtvovanja sa šesnaest odlika?' [144] 'Postoji, brahmane.''Što je to, Štovani Gotama?' 'Gdjegod se daju uobičajeni porodični darovi vrlim pustinjacima, to predstavlja žrtvovanje plodnije i korisnije od tog.'

23. 'Zašto, Štovani Gotama, i iz kojeg je razloga ovo bolje?' 'Brahmane, nijedan Arahant ili oni koji su dostigli stazu Arahanta neće prisustvovati takvom žrtvovanju. Zašto? Zato što tamo vide hajku i davljenje, pa tako ne bi prisustvovali. Ali prisustvovati ce žrtvovanju na kojem se vrlim pustinjacima poklanjaju uobičajeni porodični darovi, jer tamo nema hajke i davljenja. Zato je ova vrsta žrtvovanja plodnija i korisnija.'

24. 'Ali, Štovani Gotama, postoji li bilo koje još žrtvovanje koje je plodnije od [145] bilo kojeg od ovih?' 'Postoji, brahmane.' 'Što je to, Štovani Gotama?' 'Brahmane, ako tkogod pruži sklonište za Sanghu koja dolazi iz četiri strane svijeta, to predstavlja korisnije žrtvovanje.'

25. 'Ali, Štovani Gotama, postoji li još koje žrtvovanje koje je korisnije od ova tri?' 'Postoji, brahmane.' 'Što je to, Štovani Gotama?' 'Brahmane, ako tkogod s čistim srcem pristupa utocištu u Buddhi, Dhammi i Sanghi, to predstavlja žrtvovanje korisnije od [146] sva ova tri.'

26. 'Ali, Štovani Gotama, postoji li još koje žrtvovanje koje je korisnije od ova četiri?' 'Postoji, brahmane.' 'Što je to, Štovani Gotama?' 'Brahmane, ako tkogod s čistim srcem preuzme propise - suzdržavanje od oduzimanja života, od uzimanja onog što nije dato, od spolne nemoralnosti, od lažnog govora, te od uzimanja snažnih pića i opojnih sredstava - to predstavlja žrtvovanje korisnije od bilo kojeg od ova četiri.'

27. 'Ali, Štovani Gotama, postoji li još koje žrtvovanje koje korisnije je od ovih pet?' 'Postoji, brahmane.' [147]'Što je to, Štovani Gotama?' 'Brahmane, Tathagata izniče u ovom svijetu, Arahant, potpuno probuđeni Buddha, obdaren mudrošću i vladanjem, koji Dobro Ide, Znalac svjetova, neusporedivi Krotitelj ljudi koje treba ukrotiti, Učitelj bogova i ljudskih bića, prosvjetljen i blažen. On, ostvarivši to vlastitim nadznanjem, objašnjava ovaj svijet s njegovim bogovima, marama i Brahmama, njegovim prinčevima i ljudima. On propovjeda Dharmu koja je predivna u početku, predivna u sredini, predivna u svršetku, u duhu i u slovu, te iskazuje potpuno usavršeni i pročišćeni sveti život. Učenik kroči u sveti život i upražnjava moralnosti, itd. (Sutta 2, stihovi 41-74). Tako se redovnik usavršava u moralnosti. On postiže četiri jhane (Sutta 2, stihovi 75-82). To je, brahmane, žrtvovanje ... korisnije. On postiže razne uvide (Sutta 2, stihovi 83-95), i prestanak jada (Sutta 2, stih 97). On zna: "Više ničeg nema u ovom svijetu." To je, brahmane, žrtvovanje koje je jednostavnije, manje teško, plodnije i korisnije od svih drugih. A onkraj toga, nema žrtvovanja koje je veće i savršenije.'

28. 'Izvrsno, Štovani Gotama, izvrsno! Kao da je netko uspravio oboreno, ili ukazao put izgubljenome, ili donio svjetiljku u mračno mjesto, tako da oni s očima vide čega tamo ima. Upravo je tako Štovani Gotama razjasnio Dhammu na razne načine. Molim Štovanog Gotamu da me primi kao laičkog sljedbenika od ovog dana nadalje, pa sve dok život traje! I, [148] Štovani Gotama, oslobađam sedam stotina bikova, sedam stotina bivola, sedam stotina junica, sedam stotina jaraca i sedam stotina ovnova. Poklanjam im život, neka ih nahrane zelene trave i napiju hladne vode, i neka se svježi lahor poigrava po njima.'

29. Tada je Gospod iznio stupnjevitu propovjed Kutadanti, o darežljivosti, o moralnosti i o nebu, pokazujuć opasnost, poniženje i kvarnost osjetilnih žudnji, te nagradu odricanja. A kad je Gospod znao da Kutadantin je um spreman, podatan, slobodan od prepreka, radostan i miran, tada je iznio propovjed o Dhammi ukratko: o patnji, njenom nastanku, njenom prestanku, i stazi. I kao što čista tkanina s koje su sve mrlje uklonjene savršeno prima boju, tako je u brahmanu Kutadanti, dok je tamo sjedio, izniklo čisto i neokaljano oko Dhamme, i znao je: 'Kojegod stvari nastaju moraju prestati.'

30. Tada Kutadanta, koji je vidio, dostigao, iskusio i prodrijeo u Dhammu, prešao onkraj sumnje, nadišao neizvjesnost, stekao savršeno povjerenje u Učiteljevu doktrinu bez oslonca na druge, reče: 'Molim Štovanog Gotamu i zajednicu redovnika da prime obrok od mene sutra!' Gospod prista tišinom. Tada Kutadanta, vidjevši pristanak, pozdravi Gospoda, prođe s njegove desne strane i ode. U zoru dana, uredio je spremanje tvrde i meke hrane na mjestu žrtvovanja, a kad je sve bilo spremno najavio je: 'Štovani Gotama, vrijeme je; obrok je spreman.' Gospod, ustavši rano, pođe s odorom i posudom u pratnji svojih redovnika prema Kutadantinom mjestu žrtvovanja, te sjedne na pripremljeno sjedište. A Kutadanta [149] je vlastitim rukama posluživao Buddhu i njegove redovnike najfinijom hranom sve dok su bili zadovoljni. A kad je Gospod završio s obrokom i odmaknuo ruku od posude, Kutadanta je uzeo nisku stolicu i posjeo se sa strane.