Uvod | Četvrto poglavlje

"Draguljni vijenac" - Peto poglavlje


V. Djela Bodhisattve

401Postavši redovnik trebaš vježbati
Prvo energično [etiku],
Zatim poduzeti disciplinu pojedinačnog oslobođenja,
Slušati [recitiranje spisa] često, i ustanoviti njihovo značenje.
402 Zatim, spoznajući dodatne jade, odbaci
Izvore [jada] za odbaciti;
S naporom spoznati trebaš
Potpuno pedeset i sedam nepovoljnih.
403 Ljutnja je poremećaj uma,
Ogorčenost [i prijezir] remeti ga još više,
Neiskrenost je skrivanje jada,
Prkos prianjanje uz ojađene načine.
404 Prijevara je krajnja obmana,
Pretvaranje, iskvarenost uma,
Zavist je povrijeđenost dobrim odlikama
Drugih; uskogrudnost je strah od davanja.
405 Odsustvo stida i srama
Neosjetljivost je prema sebi i drugima,
Samovažnost vodi nepoštovanju,
Dok zlonamjera je loš utjecaj ljutnje.
406 Arogancija je bahatost,
Nesavjesnost je zanemarivanje
Vrlina, ponos ima sedam oblika
Od kojih objasniti ću svaki.
407 Hvalisanje da niži si od niskog,
Ili jednak s jednakim, ili veći
Ili jednak s niskim
Naziva se ponosom sopstva.
408 Hvalisanje da jednak si s onima
Koji po nekim su odlikama bolji od tebe
Ponos je bivanja višim. Umisliti da
Viši si od krajnje visokih,
409 Koji zamišljaju se višima,
Ponos je veći od ponosa;
Poput gnojnog čira je
Taj krajnji porok.
410 Zamišljanje 'ja' kroz neznanje
U pet praznih [skupova]
Koji nazivaju se prisvajanjem
Ponos je mišljenja 'ja'.
411 Misliti da ostvario si plodove još
Neostvarene ponos je umišljaja.
Hvaliti sebe za pogrešne činove
Mudri poznaju kao naopaki ponos.
412 Omalovažiti sebe, misleći
'Ja sam budala,' naziva se
Ponosom niskosti.
To ukratko su sedam ponosa.
413 Licemjerje je nadzirati osjetila
U svrhu koristi i poštovanja,
Laskavost je govoriti ljubazne riječi
U svrhu koristi i poštovanja.
414 Neizravno posizanje je pohvaliti
Tuđi posjed kako bi postao tvoj,
Skriveno posizanje je omalovažiti
Druge kako bi njihov posjed postao tvoj.
415 Želja za dobiti na dobit
Jest hvaljenje prošlih stečevina,
Recitiranje grešaka je ponavljanje
Grešaka koje počinili su drugi.
416 Nesabranost je sebična uznemirenost
Koja neobzirna je spram drugih,
Prianjanje je vezanost
Lijenih za svoje loše stečevine.
417 Pravljenje razlika je diskriminacija
Zamračena kroz žudnju, mržnju ili pomućenost,
Nejasnoća je objašnjena kao
Neprimjena uma ni na što.
418 Onaj tko kroz lijenost izgubi poštovanje i uvažavanje
Prema onima koji vrše slične prakse
Duhovni je vodič koji ne slijedi puteve
Blaženoga; takav je, smatra se, loš.
419 Prianjanje je mala svezanost
Nastala iz žudnje,
Kad snažno je to velika je svezanost
Nastala iz žudnje.
420 Sebičnost je stav
Vezanosti uz vlastitu svojinu,
Neprikladna sebičnost je prianjanje
Uz svojinu drugih.
421 Nemoralna požuda je razbludno hvaljenje
Žena koje [ustvari] treba napustiti.
Licemjerje je [hiniti] da posjeduješ
Dobre odlike kojih nema, a želeći grijehe.
422 Velika žudnja je krajnja pohlepa onkraj
Sreće poznavanja zadovoljstva,
Žudnja za imanjem je želja za ostavljanjem utiska
Uvijek imanja viših odlika.
423 Nestrpljivost je nesposobnost podnošenja
Povrede i patnje; nepristojnost je
Ne poštovati aktivnosti
Duhovnog vodiča ili učitelja.
424 Nemarenje za savjet je nepoštivanje
Savjeta od onih sa sličnom praksom.
Namjera susreta s rođacima je
Prianjanje iz naklonosti prema rodbini.
425 Prianjanje za predmete je spominjanje
Njihovih odlika u svrhu stjecanja.
Umišljena besmrtnost je biti
Nedirnut razmatranjem smrti.
426 Nakana ispunjena
Objašnjenjem [svojih odlika] je
Misao da uslijed pojavnosti znanja
I imetka drugi će te primiti kao vodiča.
427 Nakana ispunjena žudnjom je želja
Da se pomogne drugima potaknuta žudnjom.
Biti potaknut željom za povređivanje
Znači da želiš povrediti druge.
428 Odbojnost je um nepostojan,
Privlačnost je zaprljani um,
Ravnodušnost je tijelo bez
Napora, lijenost iz tromosti.
429 Bolest ojađenosti je utjecaj jada
Na tijelo i humore,
Odbijanje hrane objašnjeno je
Kao nelagoda uslijed žderanja.
430 Veoma slab um je
Neodvažnost i strah,
Čežnja za žudnjom je žuditi
I tragati za pet značajki.1
431 Zlonamjera prema drugima izniče iz
Devet uzroka: imanje besmislenih nesuglasica
O sebi, svojim prijateljima i neprijateljima
U prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
432 Tromost je neaktivnost
Uslijed teškog uma i tijela,
Pospanost je nebudnost, uznemirenost je
Odsustvo fizičkog i mentalnog mira.
433 Kajanje je žaljenje zbog loših djela
Koje nastaje kasnije iz tuge,
Sumnja je dvoumljenje oko
Istina, Tri Dragulja i tako dalje.
434 [Nezaređeni] Bodhisattve napuštaju sve gornje,
Dok oni koji održavaju [redovničke] zavjete strogo napuštaju više.
Oslobođene ovih pogrešaka
Vrline se održavaju lako.
435 Ukratko vrline što ih
Bodhisattve održavaju su
Davanje, etika, strpljenje, napor,
Usredotočenost, mudrost, samilost i tako dalje.
436 Davanje je potpuno predavanje
Svih svojih posjeda, etika je pomaganje drugima,
Strpljenje je odbacivanje ljutnje,
Napor, ushićenost u vrlinama;
437 Usredotočenost je neojađena jednousmjerenost,
Mudrost je razjašnjenje značenja istina,
Samilost je um koji uživa samo
Milost i ljubav prema svim osjetilnim bićima.
438 Iz davanja nastaje blagostanje, iz etike sreća,
Iz strpljenja skladna pojava, iz [napora u] vrlini
Darovitost, iz usredotočenosti spokoj, iz mudrosti
Oslobođenje, iz samilosti svi se ciljevi ostvaruju.
439 Iz istovremene savršenosti
Svih ovih sedam [vrlina] dostiže se
Sfera nepojmljive mudrosti [koja je]
Zaštitništvo svijeta.
440 Kao što su osam razina [postignuća] Šravaka
Objašnjene u njihovom vozilu,
Tako su i deset stupnjeva [u razvoju] Bodhisattve
Objašnjeni u Mahayani.
441 Prvi od ovih je Veoma Radostan
Pošto Bodhisattva se raduje.
Odbacuje tri zapreke2 i rađa se
U obitelji Tathagata.
442 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Savršenost davanja postaje uzvišena,
On prodire u stotine svjetova i
Postaje veliki gospodar svijeta.
443 Drugi se naziva Neokaljanim
Pošto deset [vrlih] činova
Tijela, govora i uma bez mrlje su
I on prirodno prebiva u njima.
444 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Savršenost etike postaje uzvišena,
On postaje Cakravartin koji pomaže bićima,
Vladar veličanstvena [četiri kontinenta]
I sedam dragocjenih tvari.
445 Treći stupanj naziva se Sjajnim jer
Sviće smirujuća svjetlost mudrosti.
Usredotočenosti i vidovitosti su razvijene,
Dok žudnja i mržnja sasvim izostaju.
446 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Prakticira vrhunski činove strpljenja
I potpuno dokidajući žudnju
Postaje veliki mudri kralj bogova.
447 Četvrti se naziva Plamtećim jer
Svjetlost istinske mudrosti se javlja
U kojoj on vrhunski njeguje
Saveznike prosvjetljenja.
448 Kroz dozrijevanje ovih odlika postaje
Kralj bogova u [nebu] Bez Borbe,3
Vješt u odsjecanju klice viđenja
Netrajne zbirke [kao stvarnog sopstva].
449 Peti se naziva Krajnje Teško Pobjedivim
Pošto ga je svim zlodusima krajnje teško osvojiti;
Postaje vješt u poznavanju suptilnih
Značenja plemenitih istina i tako dalje.
450 Kroz dozrijevanje ovih odlika postaje
Kralj bogova koji boravi u Radosnom Nebu,4
Nadilazi izvore jada
I gledišta svih Tirthika.
451 Šesti se naziva Bliskim jer on
Pristupa odlikama Buddhe;
Kroz bliskost s mirnoćom i uvidom
Postiže prestanak i tako postaje usavršen [u mudrosti].
452 Kroz dozrijevanje ovih odlika postaje
Kralj bogova [u nebu] Slične Emanacije.5
Nedostižan za Šravake, on smiruje
One s ponosom uzvisitosti.
453 Sedmi je Dalekosežni jer
Broj je [njegovih odlika] narastao,
U svakom trenutku on može ući u
Spokoj prestanka.
454 Kroz dozrijevanje ovih odlika postaje gospodar
Bogova [u nebu] Upravljanja [drugim] Emanacijama,6
Postaje veliki vođa učitelja jer poznaje
Izravno ostvarenje [četiri] plemenite istine.
455 Osmi je Nepomični, stupanj mladosti.
Kroz nekonceptualnost on je nepomičan,
A sfere aktivnosti njegovog tijela,
Govora i uma nezamislive su.
456 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Postaje Brahma, gospodar tisuću svjetova,
Arahati i Pratyekabuddhe i tako dalje
Ne mogu ga dostići u određenju značenja [učenja].
457 Deveti stupanj naziva se
Dobroumnim,
Poput regenta dostigao je ispravno
Ostvarenje i stoga ima savršenu inteligenciju.
458 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Postaje Brahma koji gospodar je milijun svjetova,
Arahati i tako dalje ne mogu ga dostići u
Odgovaranju na pitanja u mislima osjetilnih bića.
459 Deseti je Oblak Dharme jer
Kiša prekrasnog učenja pada,
Bodhisattvu posvećuju
Svjetlošću [svi] Buddhe.
460 Kroz dozrijevanje ovih odlika
Postaje gospodar bogova Čistog Boravišta,
Vrhovni uzvišeni gospod, gospodar
Sfere beskonačne mudrosti.
461 Tako su ovih deset stupnjeva poznati
Kao deset Bodhisattvi.
Stupanj Buddhastva je različit,
Na sve načine nezamisliv,
462 Njegov bezgranični opseg, samo kaže se,
Obuhvaća deset [nepojmljivih] moći;
Svaka od moći je neizmjerna
Poput [beskonačnog broja] svih osjetilnih bića.
463 Bezgraničnost Buddhinih
[Odlika], kaže se,
Poput prostora je, zemlje, vode, vatre
I vjetra u svim smjerovima.
464 Ukoliko uzroci su [svedeni] na puku
[Mjeru] i neshvaćeni kao bezgranični,
Neće biti vjerovanja u bezgraničnost
[Odlika svih] Buddha.
465 Zato ispred prikaza [Buddhe]
Ili stupe ili nečeg drugog
Izgovori dvadeset stihova
Tri puta svakog dana:
466 Tražim utočište s najdubljim štovanjem u
Buddhama, izvrsnoj Dharmi,
Uzvišenoj Zajednici i Bodhisattvama,
Klanjam se pred svim što vrijedno je obožavanja.
467 Okrećem se od svih grijehova
I potpuno ću održavati sve vrline,
Diviti se svim zaslugama
Svih otjelovljenih bića.
468 Spuštene glave i spojenih dlanova
Molim savršene Buddhe
Da okreću kotač Dharme i ostanu
Sve dok bića lutaju [u Samsari].
469 Kroz zasluge iz svega ovog i kroz
Zasluge iz prošlih i budućih činova
Nek' sva osjetilna bića teže ka
Savršenom prosvjetljenju.
470 Nek' sva osjetilna bića steknu sve potpune
Moći, slobodu od svih stanja nelagodnosti,
Slobodu djelovanja
I dobrog življenja.
471 Nek' sva otjelovljena bića
Imaju dragulje u svojim rukama i neka
Sve bezgranične nužnosti života ostanu
Neistrošene sve dok ima Samsare.
472 Nek' sva bića uvijek budu
[Rođena] kao uzvišeni ljudi,7
Nek' sva otjelovljena bića imaju
Mudrost i podršku [etike].
473 Nek' otjelovljena bića imaju dobru put,
Dobru građu, veliku ljepotu, ugodnu pojavu,
Slobodu od bolesti,
Snagu i dug život.
474 Neka svi budu vješti u sredstvima [iskorjenjivanja
Patnje], i nek' imaju slobodu od nje,
Zadubljenje u Tri Dragulja,
I veliko izobilje [dragocjene] Buddha Dharme.
475 Nek' ih krase ljubav, samilost, [suosjećajna] radost,
Spokoj [nepristranosti lišen] jada,
Davanje, etika, strpljenje, napor,
Usredotočenost i mudrost.
476 Nek' imaju presjajne glavne i manje oznake [Buddhe]
Iz potpunog dovršenja zbirki [zasluga i mudrosti]
I neka bez prekida prelaze
Deset nezamislivih stupnjeva.
477 Nek' i mene potpuno krase
Te i sve druge dobre odlike,
Neka sam slobodan od svih jada i ispunjen
Uzvišenom ljubavlju prema svim osjetilnim bićima.
478 Nek' usavršim sve vrline
Kojima sva se otjelovljena bića nadaju
I nek' uvijek ublažujem [i dokidam]
Patnje svih osjetilnih bića.
479 Nek' bića u svim svjetovima
Pogođena strahom
Postanu potpuno bez straha
Kroz samo čuvenje imena mog.
480 Kroz viđenje ili mišljenje [mene]
Ili samo čuvenje mog imena nek' bića ostvare veliku radost,
Prirodnost lišenu greške,
Nepovratnost prema potpunom prosvjetljenju,
481 I pet vidovitosti
Kroza sve svoje živote.
Neka zauvijek na sve načine donosim
Pomoć i sreću svim osjetilnim bićima.
482 Neka uvijek bez povređivanja
Istovremeno zaustavljam
Sva bića u svim svjetovima
Koja požele počiniti zlo.
483 Neka uvijek budem predmet uživanja
Svim osjetilnim bićima prema želji
I bez uplitanja kao zemlja,
Voda, vatra, vjetar, lijekovi i šume.
484 Neka drag budem osjetilnim bićima kao
Njihov život i nek' ona meni budu draga.
Neka grijesi njihovi dozrijevaju meni
A sve moje vrline njima.
485 Sve dok i jedno osjetilno biće
Bilo gdje nije oslobođeno,
Neka ostanem [u svijetu] za njega
Usprkos [mom] ostvarenju prosvjetljenja.
486 Da zasluga ove molitve
Ima oblik, nikad ne bi stala
U svjetove brojne
Poput zrnaca pjeska u Gangesu.
487 Blaženi je tako rekao, a razjašnjenje je ovako:
[Bezgraničnost zasluge] želje da se pomogne
Bezgraničnim svjetovima osjetilnih bića
Nalik je [bezgraničnosti tih istih bića].
488 Ove prakse koje sam
Objasnio ti ukratko
Uvijek ti trebaju biti
Drage poput vlastitog tijela.
489 Onaj tko osjeća dragost prema praksama
Ima ustvari dragost prema svom tijelu;
Ako dragost [prema tijelu] pomaže,
Isto će učiniti i prakse.
490 Dakle, pazi prakse kao što paziš sebe,
Pazi postignuće kao što paziš prakse,
Pazi mudrost kao što paziš postignuće,
Pazi mudrog čovjeka kao što paziš mudrost.
491 Onaj tko smatra da će [oslanjanje] na osobu, koja ima
Čistoću, ljubav, inteligenciju i koristan
Prikladni govor, biti loše za njega
Uzrokuje uništenje svojih interesa.
492 Kvalifikacije duhovnih
Vodiča trebaju ti ukratko biti poznate;
Ukoliko podučavaju te oni koji poznaju
Zadovoljnost, imaju samilost, etiku,
493 I mudrost koja može istjerati tvoje jade,
Trebaš znati [kako se oslanjati] i poštovati ih.
Ostvariti ćeš vrhunsko postignuće
Slijedeći ovaj izvrsni postupak:
494 Govori istinu, govori nježno osjetilnim bićima,
Izreci što je po naravi ugodno,
Što je [korisno], najteže za naći;
Govori promišljeno, bez klevete;
Govori neovisno i dobro.
495 Budi discipliniran, obuzdan, darežljiv,
Iznimno pažljiv, mirnog uma,
Ne uzbudljiv, ne prijetvoran,
Bez odlaganja, već odlučan.
496 Budi potpun poput punog mjeseca
I sjajan poput jesenjeg sunca,
Budi dubok poput oceana
I čvrst poput planine Meru.
497 Slobodan od pogrešaka, obdaren
Svim vrlinama, postani
Potporom svim osjetilnim
Bićima i budi sveznajući.
498 Ova učenja nisu iznesena
Samo kao pomoć kraljevima,
Već u želji da na svaki način
Pomognu [svim] drugim osjetilnim bićima.
499 O, kralju, bilo bi dobro da
Svakog dana promišljaš ovaj savjet
Tako da ti i drugi ostvarite
Potpuno i savršeno prosvjetljenje.
500 U svrhu prosvjetljenja predani se uvijek trebaju
Truditi u etici, strpljenju, nezavisti i nesebičnosti;
Uvijek poštivati duhovnog učitelja i pomagati potrebite
Altruistički bez očekivanja [nagrade],
Uvijek ostati uz plemenite [duhovne] osobe, napuštajući
Neplemenite i potpuno održavati [praksu] Dharme.

. . .

Ovdje završava Draguljni vijenac kraljevskih savjeta Arya Nagarjune.
Neka sva bića dostignu visoki status ljudske i božanske sreće,
i ostvare krajnju milost potpunog prosvjetljenja!



Bilješke
1 Oblici, zvukovi, mirisi, okusi i dodirni objekti.
2 Viđenje mentalnih i fizičkih skupova koji su netrajna zbirka kao stvarnog sopstva, ojađena sumnja i smatranje loše etike i discipline ispravnima.
3 Yama.
4 Tušita.
5 Nirmanarati.
6 Paranirmitavašavartin.
7 Ovo je prevedeno u skladu s gledištima Nagarjune iznesenim u njegovim radovima o Anuttarayogatantri.

Uvod | Četvrto poglavlje