ÿþ<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.0 Transitional//EN"><html><head> <title>Terry Patten - Tri lica Duha</title> <META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=Windows-1250"></head><body background="../img/oblak3.jpg" leftmargin=120 rightmargin=80 topmargin=40 bgproperties="FIXED"><font size="4" color=darkred face="verdana"><b><div align="center">Tri lica Duha</b><br><br><center><img src="../img/terry.jpg" border="1"></center><br></font><font size="2" color=black face="verdana"><b>Terry Patten </b><font size="2" color=black face="arial"><br><br> Terry Patten je suautor knjige "Integral Life Practice: A 21st Century Blueprint for Physical Health, Emotional Balance, Mental Clarity, and Spiritual Awakening" (Integral Books, 2008). Ima golemo iskustvo u duhovnoj praksi, u enjima raznih tradicija, a posebno je cijenjen kao savjetnik i predava  zbog sposobnosti da kompleksnost i dubinu duhovnosti prenese na dostupan na in s puno strasti i humora. Suosniva  je Integral Institute i bliski suradnik vodeeg integralnog filozofa Kena Wilbera. <br><br><b>. . .</b></div><br><br> Tri lica Duha su jedan od najva~nijih uvida ato ih Integralna teorija nudi polju duhovnosti. Svi ljudski pristupi duhovnoj praksi i misti nom ostvarenju mogu se razvrstati u tri airoka razreda  duhovnost prvog lica, duhovnost drugog lica i duhovnost treeg lica.<br><br> Otajstvo postojanja, pitanje vrhovnog obzira, jest krajnja dubina. Nijedna perspektiva ga ne mo~e zahvatiti. Po samoj svojoj prirodi, Duh sam, veliko Otajstvo, <i>nadilazi</i> sve perspektive. Ali ljudski ~iv ani sustavi su perspektivni strojevi. Mi ne mo~emo bez da zauzimamo perspektive. I tako, od najdavnijih vremena, naaa duhovnost i naai opisi duhovnog uvijek rabe temeljne perspektive. Struktura jezika sugerira duboku strukturu naaih perspektiva i naae duhovnosti  mi govor organiziramo u tri airoka razreda.<br><br> Prvo lice. Postoji perspektiva prvog lica, to jest  ja ; iz tog motriata mogu istra~ivati bogate dubine unutraanjeg iskustva, moje vlastite nutrine, moje svijesti, mojih intuicija, mojih misli, mojih iskustava i mojih osjeaja. U jeziku, prvo lice je onaj <i>koji govori</i>.<br><br> Drugo lice. Kad se uspijem povezati s nekim, taj netko (za mene) prestaje biti  to i postaje  ti . Povezani smo. Postoji barem najosnovnija vrsta zajedniatva i suu estvovanja. Mo~emo se meusobno razumjeti, postii uzajamne dogovore, pa mo~e nastati kultura. U bilo kojoj vrsti inter-subjektivne veze, nastaje  mi . U jeziku, drugo lice je onaj <i>kojem se obraamo</i>.<br><br> Tree lice. Kad kontempliram bilo ato i bilo koga, ili kad djelujem na neato ili nekog u mom svijetu, ato god da kontempliram i na koga god da djelujem jest <i>objekt</i> moje pa~nje i djelovanja. Ja ga mogu vidjeti, promatrati, razmatrati, osjetiti i prema njemu djelovati. To je podru je objektivnih informacija i iskustva. Ovdje le~i svo objektivno znanje, uklju ujui sve naae znanosti. U jeziku, tree lice je ono ili onaj <i>o kojem govorimo</i>.<br><br> Osnovom razlika izmeu perspektiva prvog, drugog i treeg lica, mo~emo vidjeti tri osebujne  obitelji duhovnog iskustva i prakse. Razmotrit emo prvo duhovnost treeg lica, zatim duhovnost prvog lica, te naposljetku duhovnost drugog lica.<br><br> <i><b>Duhovnost treeg lica</i></b> esto uklju uje <i>kontempliranje</i> otajstva postojanja ( promatranje ). To mo~e poprimiti itav niz oblika; dva najva~nija i najuobi ajenija izra~aja duhovnosti treeg lica su (1) prirodni misticizam, i (2) filozofija ili teologija. Prirodni misticizam nalazimo u svim duhovnim tradicijama, a va~an je i u ~ivotima veine post-postmodernih prakti ara. Obuhvaa kontemplaciju prirodnog krajobraza, svjetlosti, neba, sunca, mjeseca, zvijezda, te raznih stvorenja, videi ih, na neki na in, kao tijelo Otajstva postojanja. itanjem, pisanjem ili raspravljanjem filozofije, kontempliramo postojanje, zamijeujemo apstraktne obrasce koji povezuju i ine temelj naaeg svijeta i iskustva. Filozofija i prirodni misticizam su sasvim razli iti poduhvati, ali oboje predstavljaju <i> kontempliranje tog </i>, gledanje i promatranje aspekata Otajstva, te dopuatanje da nas proces transformira. U Integralnoj ~ivotnoj praksi (ILP), osovinska duhovna praksa treeg lica zove se <b>Kozmi ka kontemplacija</b>.<br><br> <i><b>Duhovnost prvog lica</i></b> uklju uje probuenje u nepromjenjivu JAstvenost koja je uvijek prisutna kao nepomi ni i tihi Svjedok iskustva. Ova JAstvenost je ista svijest prisutna tijekom svakog iskustva, svakog zvuka, vienja, mirisa, okusa, osjeta, misli, ili osjeaja, bilo ugodnog ili neugodnog. Takva ista svijest se esto opisuje kao vrhovna spoznaja, cilj isto nih misti nih staza. Ovo ostvarenje do~ivljavamo kad o i otvorimo nakon meditacije i postoji iskustvo Jednote sa svime postojeim, iskustvo Jedinstva i neodvojenosti. Dugo prije no ato dostignemo bilo kakvu kona nu nirvanu, mo~emo iskusiti trenutke JAstvenosti (koju poznajemo joa kao <i>takovost</i>) putem meditacije, inspirativnog razgovora s duhovnim u iteljem, ili spontano, kao slu aj milosti. Staze fokusirane na duhovnost prvog lica obi no naglaaavaju meditaciju, transcendiranje  majmunskog uma ili sklonosti da budemo uronjeni u neprekidnu struju misli, te otvoreno polje svijesti koje prirodno izranja kad se um opusti. U Integralnoj ~ivotnoj praksi (ILP), osovinska duhovna praksa prvog lica zove se <b>Integralno propitivanje</b> ili <b>Integralno probuenje</b>.<br><br> Obrazovani post-postmoderni Zapadnjaci obi no su otvoreni za ova dva oblika duhovnosti. Suvremena znanost dovodi u pitanje zamisao osobnog identiteta i potvruje uroenu jednost svemira. Duhovnosti prvog lica i treeg lica ine se smislenima suvremenom svjetonazoru. Zapadno otkrie isto ne duhovnosti prvenstveno je pokrenulo trans-racionalna istra~ivanja u duhovnosti prvog lica, te u manjoj mjeri treeg lica.<br><br> <i><b>Duhovnost drugog lica</i></b> uklju uje suu estvovanje, zajedniatvo i bliskost (dosl. pri est) s Otajstvom postojanja kao svojim univerzalnim voljenim. To je izravan odnos  mene pojedinca s  tobom Duha, koji odmah postaje osjeajni dodir s univerzalnim voljenim. Mo~e se izraziti kroz molitvu, te kroz devocionalni ~ivot predanosti, slu~enja i slavljenja. Staze drugog lica obi no po inju s uvidom i priznanjem da je srce zatvoreno, pa smo odsje eni od drugih i ~ivota. Osnovom toga, postoji praksa, namjera da se srce otvori, ljubavno predavanje izvoru milosti, te devocionalno u~ivanje u intimnosti s Duhom.<br><br> Duhovnost drugog lica je kamen spoticanja za mnoge Zapadnjake. Jedan razlog je u tom da je zapadnom kulturom dugo vladala kraanska religija drugog lica s dogmatskom mitskom idejom Boga. Kad su zapadne kulture preale u modernitet, s pravom su odbacile mitske religijske zamisli Boga. Ali skupa s vodom (mitska verzija Boga) bacile su bebu (duhovnost drugog lica openito). Zapadnjacima mo~e biti posebno teako prihvatiti trans-racionalnu molitvu, budui esto zamialjaju da suu esniatvo s Otajstvom mora ve u sebi pretpostavljati metafizi ku zamisao Boga. ( Prvo, recite mi <i>kome</i> da se molim? ) Ali dogmatski skepticizam propuata zamijetiti da Duhu mo~emo pristupiti trans-racionalno, kao milosnoj prirodni stvarnosti, univerzalnoj  drugosti koju implicira ve iskustvo  sebe .<br><br> No, duhovnost drugog lica je bitna  i predstavlja jednu od najtransformativnijih prilika u rasponu Integralnog vienja. Ljudski mozgovi i ~iv ani sustavi evoluirali su u skupinama lovaca-sakuplja a, pa smo mentalno i emocionalno strukturirani za <i>odnoaenje s drugima</i>. Te relacijske sposobnosti nisu pokrenute u probuenju u JAstvenost prvog lica ili u kontemplaciji prirode ili filozofiji treeg lica.<br><br> Ljubavni odnos s postojanjem je bit duhovnosti drugog lica  a ljubav nam omoguuje da uspostavimo vezu s golemom snagom i energijom. Duhovnost drugog lica nas uklju uje osobno, otkrivajui naae zatvoreno srce i kontrakciju kao ono ato jesu  povreda naaeg uroenog ljubavnog odnosa s Otajstvom postojanja. Univerzalna drama ljubavnog odnosa s univerzalnim Voljenim pospjeauje naau krv i o~ivljava nas. Ljubav je ono ato oslobaa mo itavog naaeg bia. A ato je duhovnost bez ljubavi? U Integralnoj ~ivotnoj praksi (ILP), osovinska duhovna praksa drugog lica zove se <b>Integralno zajedniatvo</b>. <br><br><br> Copyright Terry Patten. <br><br> <a href="http://www.integralheart.com" target="_blank">Terry Patten</a><br> <br><br> Preveo i priredio Hokai D Sobol, travanj 2009<br><br> <br><center> <font size="2" face="verdana"><font color=darkblue><b>Riznica Dharme | www.mandala.hr | Dharma Treasury </b><br><br> </body></html>