Knjiga po knjiga
pregled Sabranih djela Kena Wilbera
Brad Reynolds
Za pojašnjenje termina faze-1, faze-2 itd. vidi ovdje
The Spectrum of Consciousness (1977) je tekst iz romantičke faze-1 s naglašenom psihologijom (fokusiran na GL kvadrant ili individualnu unutarnju svijest). Wilber knjigu započinje ("u glavi") tijekom zime 1972., dok još studira biokemiju u Lincolnu, Nebraska; rukom je ispisao knjigu u tri mjeseca slijedeće zime 1973., a zatim je otipkana u jesen 1974. Rukopis je zatim poslan piscu i istraživaču svijesti Johnu Writeu koji ga je, uz snažnu potporu psihoterapeuta i pisca Jima Fadimana, dostavio na 40-ak izdavačkih adresa u naredne tri godine. The Spectrum of Consciousness naposljetku 1977. godine prihvaća i objavljuje nakladnik Quest Books, koji ju ponavlja na "dvadesetu godišnjicu" 1973.; sada je onda dio Sabranih djela Kena Wibera, svezak 1 (Shambhala, 1999).
Jasno prepoznajući "perenalnu psihologiju" (slično perenalnoj filozofiji), The Spectrum of Consciousness rabi analogiju duge ili elektromagnetskog spektra sugerirajući "spektar psihologije" (ovo je sada integralna psihologija). Na taj način nastoji integrirati većinu zapadnih i istočnih pristupa psihologiji, psihoterapiji, duhovnosti i svijesti. Knjiga je podijeljena u dva dijela, "Evolucija" i "Involucija", i premda ima "romantičku" notu, mnogi su njezini osnovni argumenti i dalje valjani (Wilber sada odbija ovdje iznesen model "povratka-u-dobrotu"). Prvi dio razmatra kako ljudi dijele, fragmentiraju i otuđuju svoju prirođenu cijelost (tj. nedvojnu svijest) dualističkim mišljenjem, stvarajući "spektar svijesti". Drugi dio pokazuje da se kroz rast, razvoj i psihoduhovna sredstva dualistička fragmentacija psihe može integrirati i zacijeliti tako da naša cijelost ili konačna Jednost bude nanovo otkrivena ili nanovo priznata kao naša "uvijek već" sadašnja svjesnost. "Pregledom tradicija" svjetske mistične mudrosti, Wilber uspjeva objediniti modernu psihologiju s duhovnošću, spojivši skladno Zapad i Istok buduć zajedno zapravo predstavljaju perenalnu i univerzalnu psihologiju prirođenu u svim ljudskim bićima.
No Boundary: Eastern and Western Approaches to Personal Growth (1979) je također tekst iz romantičke faze-1 (poput Spectruma fokusiran na GL kvadrant ili individualnu unutarnju svijest). Izvorno naslovljen "The Boundaries of Consciousness", stigao je u spiralnom notesu 1975. Wilberovom izdavačkom agentu Johnu Whiteu koji je sugerirao naslov "No Boundary". No Boundary je prvo 1979. objavio Zen Center u Los Angelesu, gdje je Wilber učio pod tutorstvom Roshi Maezumija, prije no što ga 1981. objavljuje Wilberov glavni izdavač, Shambhala Publications; sada je to dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 1 (Shambhala, 1999).
No Boundary predstavlja glavne teme prethodne The Spectrum of Consciousness na popularniji način, no ipak je trebalo nekoliko godina da se pronađe izdavač. Jednostavnim a ipak obuhvatnim razmatranjem raznih tipova psihologija i terapija dostupnih sada iz zapadnih i istočnih izvora, prim. od psihoanalize do zena, od jungovske analize do meditacije, od Gestalta do TM-a, od egzistencijalizma do tantre, i tako dalje, prvenstveno ispituje kako "stvaramo ustrajno otuđenje od sebe, od drugih, i od svijeta lomljenjem svojega sadašnjeg iskustva u različite dijelove, odvojene granicama", dok, zapravo, živimo u "teritoriju bez granica". Kroz rast granica, otkrivamo različite razine sopstva u transcendenciji, sve dok se osoba naposljetku ne probudi u "konačno stanje svijesti", naš Vrhovni identitet (s nedvojnim božanskim), koji je "svjesnost bez granica". Ovo transpersonalno i duhovno motrište potvrđeno je "transcendentnim jedinstvom religija", ili tzv. "perenalnom filozofijom". Zato "rast temeljno označava povećanje i širenje vlastitih obzora, rast vlastitih granica, navan u perspektivi i naunutra u dubini."
The Atman Project: A Transpersonal View of Human Development (1980) je glavni tekst faze-2 u kojem se naglašava razvojna psihologija (fokusiran je, stoga, i na involuciju i na evoluciju GL kvadranta ili individualne unutarnje svijesti). The Atman Project je napisan istovremeno sa "sestrinskim" sveskom Up From Eden, koji je usredotočen na povijesnu antropologiju i kolektivnu ljudsku evoluciju (filogenezu). Ranije verzije The Atman Project, još uvijek pod utjecajem Wilberove faze-1, objavljene su 1978. u prvim izdanjima transpersonalnog časopisa ReVision (kojeg su uređivali KW i Jack Crittenden). No, do 1979. Wilber je preživio "neobično teško intelektualno sazrijevanje" u kojem je razotkrio kritičku pre/trans zabludu, a to je dramatično unaprijedilo njegov rad u drugu fazu. The Atman Project isprva objavljuje Quest Books 1980.; reprint Quest Books 1996.; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 2 (Shambhala, 1999).
The Atman Project pokriva "vanjsku i unutarnju krivulju" pojedinačnog ljudskog razvoja (ontogeneza) kao kretanje "općeg životnog ciklusa" od rođenja do Prosvjetljenja. Naglašava činjenicu da "razvoj je evolucija; evolucija je transcendencija", ili drugim riječima, nužna sekvenca razvojnog odvijanja temeljno nadilazi i uključuje prethodne stupnjeve razvoja. Prilično koncizna poglavlja skiciraju opće odlike i značajke prepersonalnih, personalnih i transpersonalnih razvojnih stupnjeva (spektar svijesti), na način koji Wilber u osnovi zadržava do danas. Ne samo da iscrtava razne razine uma (ili egoičkog sopstva), uključujući pet različitih tipova nesvjesnog defirniranih u zapadnoj psihologiji, već, za razliku od drugih modernih psihologa, Wilber donosi majstorski pregled transpersonalnih stupnjeva izvučen iz dubokog proučavanja istočnih mističnih tradicija (s korijenima u njegovoj vlastitoj duhovnoj praksi). Jedna od glavnih teza djela The Atman Project jest da svi stupnjevi i porivi ovog odvijanja, evoluiranja, razvoja sopstva zapravo nisu ništa doli beskrajni pokušaji da se "dostigne konačno Jedinstvo [Atman] na načine koji ga priječe i nameću simboličke supstitute"; ovo je osnovna radna definicija "projekta Atman".
Up From Eden: A Transpersonal View of Human Evolution (1981) je drugi glavni tekst faze-2 koji naglašava ljudsku evoluciju, antropologiju i povijest (fokusiran je stoga na "relacijske razmjene" između GL kvadranta individualne unutarnje svijesti, DL kvadranta unutarnjih kulturalnih svjetonazora, i DD kvadranta vanjskih društvenih socio-ekonomskih sistema). Up From Eden je započet kao prvo poglavlje za The Atman Project koji se fokusira na individualni ljudski razvoj, no daljnje istraživanje i otkriće pre/trans zablude zahtjevali su da postane zasebna knjiga. Up From Eden je prvo 1981. objavio Anchor Press / Doubleday; reprint Quest Books 1996.; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 2 (Shambhala, 1999).
Up From Eden u informiranju ljudske povijesti i kolektivne evolucije rabi telos (specifično, atman-telos), ili poriv ka konačnom jedinstvu (Atman), sugerirajuć da smo evoluirali naviše od prepersonalnih majmuna, a ne pali iz transpersonalnog Raja (što je uobičajena pogreška romantizma). Njegov je središnji i novi doprinos, onda, to da jasno diferencira i objavljuje prepersonalne-transpersonalne sfere ljudskog razvoja (osvjetljujuć pre/trans zabludu i predlažući model "rasta-u-dobrotu"), dok se paralelno koncentrira na sociokulturalnu evoluciju svjetonazora (arhaički, magički, mitski, mentalni, integralni, psihički, suptilni, kauzalni, nedvojni). Wilber ovdje rabi rekonstruktivne nalaze prikupljene iz empirijskih znanosti kako bi dokazao da uistinu postoje "onto-filo paralele", koje zapravo mogu poslužiti kao vodiči u razumijevanju ljudske evolucije (filogeneza) i pojedinačnoga razvoja (ontogeneza). Wilberova analiza tako slijedi rad Jürgena Habermasa, Jeana Gebsera, Erica Neumanna i mnogih drugih sjajnih i senzitivnih učenjaka (koji ne guraju eurocentričku ili etnocentričku agendu).
Up From Eden ovaj zapanjujuće obuhvatni pregled uspjeva postići iz transpersonalne perspektive zasnovane na perenalnoj filozofiji, koja jasno iskazuje "hijerarhiju duhovnog iskustva". Drugi jedinstveni doprinos je jasno definiranje i "prosječnog modusa" i "naprednog-isturenog modusa" svijesti prisutnog u svakom povijesnom razdoblju i kulturi, gdje svaki od njih odražava različit stupanj u ukupnoj evoluciji svijesti. Autorovo vladanje dotadašnjom skolastičkom građom je izvanredno; on uspjeva uključiti udaljene teme kao što su međuigra između "smrtne tjeskobe" (thanatos) i žudnje za jedinstvom (eros) koja pogoni ljudsku civilizaciju i povijest, razni modusi vremena i prostora u ljudskim epohama, postepeno napredovanje tehno-ekonomskih sistema, uspon kraljeva i nacija-država, pojava solarnog Heroja, područja femininog i maskulinog, esktatički transevi šamana (prvih putnika u nadsvjesno), više mistične kundalini-yoge, odnos između Velike Majke i Velike Boginje, razlog za ljudske žrtve, psihopatologije moderne ere, a "usput" donosi novo i pozitivno utvrđivanje Hegela, jedinstvenu kritiku marksizma i konzervativnih republikanaca, te cijelo vrijeme otkriva neke od najdubljih ezoterijskih tajni svjetskih religijskih i duhovnih tradicija, od budhizma do kršćanstva, od vedante do yoge i dr., sve utemeljeno u nedvojnom Božanskom Srcu atmana-brahmana gdje "Otac i ja smo Jedno".
The Holographic Paradigm and Other Paradoxes (1982) je zbornik uređivan u razdoblju faze-2 s naglašenom holografskom paradigmom (fokusiran je na desne vanjske kvadrante individualnih holona i njihovih holoničkih sistema), premda sam Wilber kritizira ovaj oblik suptilnog redukcionizma (sravnjeni holizam). Knjiga je uređena zbirka članaka koji su objavljeni o časopisu ReVision dok je KW bio su-urednik (s Jackom Crittendenom) i živio u Camridgeu, Massachusetts (malo prije preseljenja u San Francisco). The Holographic Paradigm je prvo 1982. objavio Shambhala Publications; Wilberov esej (i intervju) se također pojavio godinu kasnije u Eye to Eye (Shambhala, 1983); sada su dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 3 i svezak 4 (Shambhala, 1999).
"Holograska paradigma" se poglavito kreće oko intrigantnih teorija fizičara-filozofa Davida Bohma, koji se diljem teksta ističe dok razni autori ispituju mogući interface/sučelje između znanosti i religije. Međutim, Wilberov zaključak je zapravo bio da ova tema predstavlja iznimno složeno pitanje koje se opire popularnim generalizacijama, a kamoli svođenju na samo dvorazinsku shemu (Bohmov implikatni i eksplikatni poredak). Wilber inzistira da fizika može razotkriti jedino svoju razinu interpretacije (neosjetilna masa/energija) a to se ne može izjednačiti (makoliko naizgled sličilo) s pluridimenzionalnim intepretacijama mistika. Wilber je, kao urednik, bio u nezgodnom položaju kao praktički jedini autor koji nije vjerovao da se holografska paradigma temelji na dobroj znanosti ili adekvatnom misticizmu. Ipak, kao što je sam zamijetio, knjiga je postala međunarodni bestseller.
A Sociable God: Toward A New Understanding of Religion (1983) je punokrvni tekst faze-2 s naglašenom sociologijom (fokusiran je na GL kvadrant individualne unutarnje svijesti i DL kvadrant unutarnjih kulturalnih svjetonazora). Izvorno podnaslovljen "A Brief Introduction to a Transpersonal Sociology", ova kratka knjiga je napisana brzo u jednom vikendu ranih 80-ih, dijelom kao odgovor na masovno samoubojstvo u Jonestownu, ali uglavnom da se sociološkoj znanosti ponudi "master template" ili matrica zasnovana na tadašnjim istraživanjima svijesti u transpersonalnoj teoriji. A Sociable God prvo 1983. objavljuje New Press / McGraw-Hill; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 3 (Shambhala, 1999).
A Sociable God iznosi objedinjenu, obuhvatnu i kritičku sociologiju zasnovanu na multidisciplinarnoj sintezi mnogih kros-kulturalnih disciplina psihologije i religije (ili istinskog misticizma). Predlaže da je razvojna evolucija koja djeluje u ljudskoj psihi zapravo "spektar svijesti" koji tvori sve ljudske pojedince, te da su ove psihološke "duboke strukture" svijesti izravno povezane na, i da utječu na, "površinske strukture" sociokulturalnih okoliša, koji su i sami postavljeni u određenim povijesnim razdobljima. Wilber se nadao da će ovo integralno razumijevanje pomoći društvu da razlikuje između opasnih kultova i dobrobitnih duhovnih skupina, te da se razluči autentična duhovnost od neautentičnog religijskog angažmana. Rabeći "spektar svijesti" kao temeljnu matricu, knjiga svoj glavni doprinos daje u raznim definicijama religije s dobro defirniranom "hijerarhijom duhovnih iskustava", koja objašnjava zašto se "više" razine svijesti (otjelovljene u nekolicini "naprednih-isturenih") mogu "translatirati nadole" u "niža" područja svijesti (koja nalazimo u "prosječnim" masama), što je tema prvo iznesena u Up From Eden.
Eye to Eye: The Quest for the New Paradigm (1983) je pravi tekst faze-2 koji naglašava filozofiju (i fokusiran je na GL kvadrant individualne unutarnje svijesti i DL kvadrant unutarnjih kulturalnih svjetonazora, čime se daje snažna kritika protiv znanstvenog redukcionizma, svođenja stvarnosti na desne vanjštine). Napisana tijekom ranih 80-ih, ova zbirka zasebnih ali nadopunjujućih eseja ističke filozofske implikacije evolucionarnog ali transpersonalnog viđenja ljudske prirode (viđene kao "spektar svijesti"). Eye to Eye prvo 1983. objavljuje Shambhala Publications; reprint 1990. s dodatnim esejem ("In the Eye of the Artist"), koji je kasnije izbačen u reprint izdanju 1996.; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 3 (Shambhala, 1999).
Eye to Eye uvodi zamisao epistemološkog pluralizma s [kršćanskom mističnom] metaforom "tri oka spoznaje", tj. osjetilno/tjelesno (sensibilia), um/razum (inteligibilia), duh/kontemplacija (transcendelia). Ovo mnogorazinsko razumijevanje odmah osvjetljava "kategorijsku pogrešku", ili kada jedno "oko" (ili područje) pokuša uzurpirati uloge druga dva oka/područja, ili se pak jednostavno pobrka i zamijeni za drugo oko/područje. Otud slijedi da se "problem dokaza" može riješiti buduć svaka domena daje svoje osebujne potvrde valjanosti za diferenciranje glavnih sfera ljudskoga znanja (redom, znanosti, psihologije/filozofije, misticizma). Izlaganje stoga sadrži opširno ispitivanje filozofske povijesti znanosti i njezinih redukcionističkih tendencija (poznatih kao scijentizam), no to postiže nudeći racionalnu sintezu (ili vizijsku logiku mandaličkog rasuđivanja) koja ne samo da može uključiti znanost već i autentičnu duhovnost i kontemplativne prakse. Eye to Eye također sadrži važni esej "The Pre/Trans Fallacy", čija je koncepcija (nekoliko godina prije) ispravila uobičajenu romantičku pogrešku u najranijim Wilberovim radovima. Ova pre/trans zabluda pojašnjava utjecajnu (i silno štetnu) obmanu u modernom svijetu, te jednostavno kaže da za istinsko razumijevanje i prihvaćanje "oblika razvoja" (identifikacija, transcendencija, integracija) na svakom stupnju evolucije u pluridimenzionalnom svemiru moramo uvijek ispravno razlučiti između pre- i trans- personalnih domena svijesti. Ova knjiga nusi ne samo snažnu kritiku znanstvenog materijalizma, već i blistavo prosvjetljuje put "New Age" mnijenju za izlazak iz tamnice mitskog razmišljanja i regresivnih (pre-racionalnih) pristupa duhovnosti.
Quantum Questions: Mystical Writings of the World's Great Physicists (1984) uređena je tijekom razdoblja faze-2/faze-3 s naglaskom na modernu fiziku (fokusirana je na desne vanjske kvadrante individualnih holona i njihovih holoničkih sistema), te na vlastiti sistem matematičkih simbola (fokusiran na lijeve unutarnje domene svijesti). Sastavljenu krajem 1983. kad je KW živio u Muir Beachu, California, s novom suprugom Treyom (kojoj je baš tada dijagnosticiran rak), knjigu Quantum Questions 1984. prvo objavljuje Shambhala Publications; Wilberovi dijelovi su sada dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 4 (Shambhala, 1999).
Quantum Questions u osnovi donosi snažnu kritiku popularne "New Age" interpretacije moderne fizike koja se koristi kao opravdanje ili "dokaz" za misticizam ili duhovni svjetonazor. Predstavljanjem konkretnih zapisa od samih utemeljitelja moderne fizike -- Heisenberga, Schroedingera, de Brogliea, Jeansa, Plancka, Paulia, Eddingtona i Einsteina -- koji su svi bili veoma ozbiljni po ovim pitanjima, ova knjiga nedvojbeno pokazuje da "moderna fizika niti dokazuje niti opovrgava, niti podupire niti pobija, mistično-duhovni svjetonazor". To je zato što je sama fizika zasnovana na matematici, koja sama nije ništa doli sistem "sjenki-simbola" (riječima samih fizičara); dakle, ovi svjetski-slavni znanstvenici razumjeli su da je apsolutno nužno rabiti stvarni misticizam za izravno kontaktiranje stvarnosti. Ulomci u Quantum Questions jasno otkrivaju ovu nepoznatu činjenicu: svi ovi veliki fizičari okrenuli su se misticizmu za istinsku spoznaju svijeta i tako u procesu postali moderni mistici.
Transformations of Consciousness: Conventional and Contemplative Perspectives on Development (1986), koautorstvo s harvardskim profesorima Jackom Englerom i Danielom P. Brownom (s dodacima Marka Epsteina, Jonathana Lieffa i Johna Chirbana), ovo je dobro razvijena faza-3 s naglašenom psihologijom, psihopatologijom i psihoterapijom (fokusirana na GL kvadrant individualne unutarnje svijesti). Wilberova tri važna eseja prvotno su napisana 1984. (objavljena u The Journal of Transpersonal Psychology), a pokazuju kako jasno diferencirati, korelirati i integrirati spektar razvoja, spektar psihopatologije i spektar terapeutskih modaliteta.Transformations of Consciousness prvo 1986. objavljuje New Science Library u okviru Shambhala Publications; sada je to dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 4 (Shambhala, 1999).
Transformations of Consciousness dodatno artikulira nužnost za obuhvatnom psihologijom koja barem priznaje: (1) osnovne strukture ili ustrajne razine ("valove") evolucije svijesti, jer jednom kad izniknu, imaju tendenciju opstati; (2) prijelazne strukture uključujući mnoge razvojne linije ("struje"); i (3) opće sopstvo ili sistem sopstva, lokus identifikacije, htijenja, obrambenih mehanizama itd. (općenito koncentriran u GL kvadrantu), koji mora navigirati i probijati se ove strukturalne razvoje. Wilberova teza naglašava razliku između "prijelaznih stupnjeva" i "trajnih struktura" razvoja dok istovremeno donosi razinu-po-razinu sažetak ukupne evolucije svijesti, uključujući moguće psihopatologije i njihovih odgovarajućih terapeutskih modaliteta. Sve u svemu, ova knjiga pokazuje da su ovi učenjaci usporedili i suprostavili brojne razvojne mape iz svih krajeva svijeta, od kršćanskih do budhističkih do hinduističkih do zapadnih psiholoških i drugih, te dobili "matricu" mnogih aspekata svijesti. Drugim riječima, spajanjem svih ovih različitih niti razvoja -- konvencionalne i kontemplativne, ortodoksne i meditativne, zapadne i istočne -- sugerirano je da uistinu postoji gotovo univerzalni spektar svijesti, kroz koji se pojedinci razvijaju svojom brzinom i na svoj jedinstveni način.
Spiritual Choices: The Problem of Recognizing Authentic Paths to Inner Transformation (1987), su-uredništvo KW s Dickom Anthonyem i Bruceom Eckerom, ovo je tekst faze-3 koji naglašava sociologiju i psihologiju duhovnog iskustva (fokusiran na GL kvadrant individualne unutarnje svijesti i DL kvadrant unutarnjih kulturalnih svjetonazora, te njihovih utjecaja na DD kvadrant vanjskih društvenih sistema). Spiritual Choices prvi 1987. objavljuje Paragon House Publishers; Wilberov esej je prvo objavljen u Eye to Eye (Shambhala, 1983) kao poglavlje "Legitimacy, Authenticity, and Authority in the New Religions", no ovdje je preimenovan kao "The Spectrum Model"; Wilber je također sudjelovao u "When Is Religion Transformative? A Conversation with Jacob Needleman"; sada je samo esej (u Eye to Eye ) dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 3 (Shambhala, 1999).
Spiritual Choices nastavlja mnoga pitanja pokrenuta u A Sociable God, gdje je istaknuta razlika između "legitimnih" religija (koje naglašavaju horizontalnu translaciju), i "autentičnih" duhovnih staza (koja naglašavaju vertikalnu transformaciju). Ova se studija snažno oslanjala na cijelogodišnji istraživački projekt Dicka Anthonya na temu "duhovne tiranije nasuprot legitimnog duhovnog autoriteta". Kroz tekstove brojnih duhovnih "autoriteta", knjiga također promatra različite duhovne grupe dok donosi neke kriterije za određivanje suvremenih "duhovnih izbora". Sve u svemu, Spiritual Choices nudi valjanu metodu zasnovanu na "modelu spektra" (iz Wilberova eseja) za određivanje "autentičnih staza unutarnje transformacije", te se na taj način odmiče od više mitičkih, kultičkih tendencija tragajućeg ega.
Grace and Grit: Spirituality and Healing in the Life and Death of Treya Killam Wilber (1991) rad je faze-3 koji naglašava osoban i praktični iskaz Wilberova modela spektra (fokusiran na sva četiri kvadranta, bihevioralni, intencionalni, kulturalni i socijalni). U kombinaciji s dnevnicima svoje supruge, Wilber priča dirljivu priču o svojem braku s Terry (Treya) Killam i njezinoj petogodišnjoj borbi s rakom, sve do Treyine smrti 1989. Grace and Grit izvorno objavljuje Shambhala Publications 1991.; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 5 (Shambhala, 1999).
Grace and Grit -- naslov je preuzet iz Treyina zadnjeg unosa u dnevniku -- priča je o teškom iskušenju kroz koje bračni par prolazi, prožeta intervjuima i kratkim opisima Wilberova sprektralnog modela, perenalne filozofije, plus nekoliko tema iz ranijih djela. Ima sjajnih razmatranja o pitanjima zdravlja ("why do we get sick?"), o bivanju "support person" za smrtno oboljele, kao i o nekima od duhovnih staza što ih je Wilber koristio na njihovom strahovitom i blagoslovljenom putovanju. Tijekom ovog teškog a ipak ljubavlju ispunjenog razdoblja, tijekom kojeg Wilber uglavnom vodi brigu o Treyi (španjolski, "zvijezda"), on prolazi kroz gotovo desetogodišnju stanku u pisanju (1984-1993) i objavljivanju (1986-1995). Međutim, u tom razdoblju Wilber je napisao jednu knjigu, svezak od 800 stranica naslovljen The Great Chain of Being: A Modern Introduction to the Perennial Philosophy and the World's Great Mystical Traditions, koja je otad spremljena na policu na neodređeno. Golem uspjeh Grace and Grit predivno potvrđuje činjenicu da Treyina životna priča zapravo ukazuje prema Nerođenom i Besmrtnom Duhu, gdje je naučila nadvladati smrt u istinskom Sopstvu, omogućujući nebrojenima drugima da steknu snagu i nadahnuće iz njezina života "strasne mirnoće".
Sex, Ecology, Spirituality: The Spirit of Evolution (1995) - prva knjiga faze-4 (nadilazi i istovremeno uključuje sve prethodne faze) koja obznanjuje 4-kvadrantnu analizu ili "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup integralnim studijama (fokusirana na koevoluciju unutarnjih/vanjskih i individualnih/kolektivnih dimenzija "Velikog gnijezda bivanja"). Wilber provodi tri godine u relativnoj izolaciji u svojoj prekrasnoj kući u Boulderu, Colorado (gdje donedavna živi), radeći samo intenzivnu meditaciju i istraživanja za SES, te time završava skoro 10-godišnje izbivanje iz akademskog publicizma. Premda je zamišljena kao manji rad, SES je narasla na preko 800 stranica (uključujući bilješke), uslijed dubine samog istraživanja; na taj način, postala je prvi dio najavljene trilogije, koja se spominje često kao The Kosmos Trilogy (svesci dva i tri stižu uskoro). Sex, Ecology, Spirituality prvo 1995. objavljuje Shambhala Publications; drugo, revidirano izdanje, također objavljeno odvojeno, sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 6 (Shambhala, 1999).
Wilberov magnum opus podijeljen je u dvije "knjige", od kojih svaka može proći zasebno. Knjiga Prva uvodi niz novih termina (kao i svaka knjiga) kao što su "Kozmos", "holoni", "holarhija", "četiri kvadranta", "dvadeset postavki" itd., dok istovremeno prati involucijsko/evolucijsko kretanje "Duha-u-djelovanju". Oslanjajući se na orijentacijske generalizacije dobivene iz svih ljudskih sistema znanja, dobro strukturiran svezak izlaže razne razvojne stupnjeve ili uporišta u koevoluirajućem "Velikom gnijezdu Duha"; svi stupnjevi razvoja u interakciji su s "velikom trojkom" (pojednostavljenom verzijom četiri kvadranta), pa uključuju "ja"/sopstvo, "mi"/kulturu i "to"/prirodu. Knjiga Druga je, s druge strane, kritički odgovor na regresivno stanje postmodernih kulturalnih studija (naročito na sveučilištima); Wilber razmatra "urušavanje Kozmosa" u "ravnicu" redukcionizma gdje prevladavaju jedino površine, bilo atomističke ili holističke. Ovoj "vladavini descendista", objašnjeno je, povijesno su se suprostavili idealisti (kao Schelling i Hegel) i njihove filozofije "Duha-u-djelovanju" ili "Boga-u-stvaranju", no Wilber oštroumno zaključuje da nisu ponudili "nikakvu yogu, nikakve kontemplativne prakse" i tako degenerirali u "puku metafiziku". Slijedi stoga da integralna vizija za istinsku djelotvornost u širem svijetu mora uključiti i promicati subjektivnu transformaciju kako bi stekla uzajamno globalno razumijevanje ukorjenjeno u "Ljubavi samog Kozmosa".
A Brief History of Everything (1996) je još jedan tekst iz faze-4 koji naglašava "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup integralnim studijama (pa se fokusira na koevoluciju unutarnjih/vanjskih i individualnih/kolektivnih dimenzija "Velikog gnijezda bivanja"). A Brief History of Everything je prvenstveno skraćena i pristupačnija verzija Sex, Ecology, Spirituality buduć je uobličena kao razgovor ili intervju, premda donosi niz novih ideja kojih nema u SES. A Brief History of Everything prvo 1996. objavljuje Shambhala Publications; drugo, revidirano izdanje, također objavljeno odvojeno, sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 7 (Shambhala, 1999).
A Brief History of Everything je ne-tako-kratka knjiga s velikim naslovom (duhovito skovanim po popularnoj A Brief History of Time Stephena Hawkinga), a ipak plemenito nastoji orijentacijskim generalizacijama pokriti sve glavne domene u ljudskom znanju (epistemologija) i pluridimenzionalnom Kozmosu (ontologija). Ovo čini oslanjajuć se poglavito na koevolucijsku dinamiku rastuče obuhvatnosti (kodificiranu kao "dvadeset postavki"), a koja iskazuje razvojni proces "transcendiranja-i-uključivanja" što ga Wilber dosljedno zastupa. Večina Brief History bavi se sveobuhvatnim procesom "Duha-u-djelovanju" (prvi dio), a zatim "daljnjim dosezima Duha-u-djelovanju" (drugi dio), dok enciklopedijski izlaže čitav raspon svih evolucijskih stupnjeva, struktura, svjetonazora i tehno-ekonomskih sfera ljudskog postojanja (što se razvijaju kroz sva četiri kvadranta ili "Veliku trojku" - sopstvo, kulturu i prirodu). Uistinu je to "kratka povijest svega" bez presedana. Međutim, zadnja poglavlja (treći dio: Ravnica) postaju polemički napad na regresivnu "ravnicu" i njezinu materijalističku redukciju mnogoslojnog Kozmosa na plitko područje objektivnih vanjština (tj. postoji samo fizički svijet). Ova razorna kritika usmjerena je posebno na današnje kutluralne studije (kao kritika škola misli od ekstremnih racionalista do ekofilozofa), no za razliku od mnogih kritika nudi i krajnje dragocjenu alternativu: integralni pristup "mudre transcendencije" (ascendentno: mnogo ka jednom) skladno spojene sa "samilosnim zagrljajem" (descendentno: jedno ka mnogom).
The Eye of Spirit: An Integral Vision for a World Gone Slightly Mad (1997) je zreli tekst faze-4 koji ponovo naglašava "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup integralnim studijama (pa se fokusira na koevoluciju unutarnjih/vanjskih i individualnih/kolektivnih dimenzija "Velikog gnijezda bivanja"). Knjiga je uglavnom zbirka eseja od kojih su neki pisani u odgovor na niz članaka objavljenih u časopisu ReVision tijekom 1996. koji komentiraju i kritiziraju Wilberov rad, pa artikulira više učenjački i detaljniji pristup evoluirajućem Kozmosu, dok istovremeno nudi dobro razvijenu kritičku teoriju. The Eye of Spirit prvo 1997. objavljuje Shambhala Publications; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 7 (Shambhala, 1999).
The Eye of Spirit nastavlja Wilberov epistemološki pluralizam izlaganjem integralne vizije koja se otkriva ne samo "okom tijela" (znanost) i "okom uma" (filozofija) već i "okom Duha" (misticizam). U suštini ju možemo tumačiti kao filozofsku obranu od kritika usmjerenih na holarhijski-zasnovan (ili prirodni hijerarhijski) sistem koji je potpuno sposoban obuhvatiti postojane i dinamičke stupnjeve evolucijskog razvoja, te na taj način donosi "objedinjenu teoriju" neizmjernog opsega. Knjiga dodatno naglašava subjektivne razvojne linije (kao što su afektivna, moralna, kognitivna, kreativna, duhovna itd.), koje aktivno koevoluiraju kroz osnovne razine Kozmosa (kao što su tijelo, um, duša i duh). The Eye of Spirit usmjereno odbija "linearni kriticizam" što ga često koriste određeni kritičari koji se naročito fokusiraju na Wilberove ranije tekstove iz faze-2 (s naglašenim "strukturalnim" i "hijerarhijskim" aspektima svijesti). U procesu s bilješkama i tekstom Wilber nam nudi iskrenu pohvalu a i opširnu kritiku raznih suvremenih teoretičara, naročito razmatrajuć neka uobičajenija pogrešna shvaćanja njegove ukupne integralne vizije, što često uvjetuju njihove kritičke pozicije. Ovi eseji, dakle, objavljeni su dijelom kao korekcija ozbiljnijih zabluda što ih čine drugi transpersonalni teoretičari u odnosu na Wilberovu bogatu produkciju knjiga i njihove različite faze kontinuirane modifikacije i poboljšanja (tako se, uostalom, pojavila zamisao faza 1-4).
The Marriage of Sense and Soul: Integrating Science and Religion (1998) je još jedan zreli tekst faze-4 koji rabi "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup da objasni kako se znanosti i religija (ili autentična duhovnost) mogu integrirati u modernom i postmodernom svjetonazoru. Započet krajem 1996., rukopis od 200 stranica napisan u samo nekoliko mjeseci za ciljanu publiku religijskog mainstreama i ortodoksnih znanstvenih zajednica, ne za New Age, New Paradigm publiku. Izvorno naslovljen "The Integration of Science and Religion: The Union of Ancient Wisdom and Modern Knowledge", prodan je tradicionalnom njujorškom izdavaču Random House, koji ga je preimenovao po citatu Oscara Wildea što ga Wilber navodi na prvoj strani; tako je knjiga čitana u najvišim političkim uredima Sjedinjenih Državama. The Marriage of Sense and Soul prvo 1998. objavljuje Random House; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 8 (Shambhala, 1999).
The Marriage of Sense and Soul uvjerljivo tvrdi da će bilo koja istinska "integracija znanosti i religije" morati uključiti ne samo drevnu mudrost premodernog svijeta (duhovne vrijednosti, primjerice), već i teško izborene trijumfe ili "dostojanstvo" ("dobre vijesti") modernog/postmodernog svijeta (znanost i liberalne demokracije, primjerice). No takav "brak" također istovremeno treba izliječiti i nadići frakturne disocijacije ili "nesreće" ("loše vijesti") modernosti, od kojih mnoge dolaze iz redukcionističke i materijalističke (ili "sravnjene") filozofije poznate kao scijentizam. Wilber ovdje sugerira da će jedino kroz integralniji pristup, kroz "sve-kvadrantni, sve-razinski" obgrljaj, biti moguće objediniti zapanjujuće napretke vanjski-usmjerene znanosti s mudrostima, vrijednostima i transpersonalnim značenjima u unutrašnje-zasnovanoj duhovnosti. Drugim riječima, ova koncizna rasprava tvrdi da jedini način za ostvarenje braka znanosti i religije, jedini prihvatljiv za obje strane, jest da se usvoji integralno viđenje dovoljno široko da može održati bitne odlike svake od njih, premda će, iskreno rečeno, svaka strana morati "malo popustiti" i proširiti svoje rigidne pozicije kako bi služile univerzalnoj potrazi za istinskim znanjem. Sve u svemu, napisana u laganijem stilu, ova pristupačna knjiga ima za cilj voditi šire čitateljstvo u pronalaženju uzajamnog sklada između duhovnog, subjektivnog svijeta drevne mudrosti i objektivnog, empirijskog svijeta modernog znanstvenog znanja.
One Taste: The Journals of Ken Wilber (1999) je još jedan zreli tekst faze-4, koji naglašava osobne i praktične iskaze Wilberove integralne vizije (fokusiran na sva četiri kvadranta, bihevioralni, intencionalni, kulturalni i socijalni). Izvorno predložen iz Shambhale kao projekt, ovaj dnevnik je kronika Wilberovih aktivnosti tijekom 1997. što mu je dalo priliku da razmotri čitav spektar života. One Taste prvo 1999. objavljuje Shambhala Publications; sada je dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 8 (Shambhala, 1999).
One Taste počinje s traženjem i pronalaženjem mainstream izdavača za knjigu The Marriage of Sense and Soul (koja je napisana 1996-97 a objavljuje je Random House 1998); nakon tog pokriva gotovo sve, od piercinga do svjedočeće svijesti, od omiljenih filmova i bandova godine do znalačkih procjena arhitekture, književnosti i mode, sve viđeno iz niza meditativnih stanja i obgrljeno u krugu dobrih prijatelja uključujući erotske avanture s Wilberovom novom djevojkom, ljupkom Marci Walters. One Taste također donosi nekoliko eseja koji revidiraju Willberov "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup integralnim studijama, uključujući "integralni psihograf" pojedinačnog sopstva koji uključuje razvojne linije (ili "struje") svijesti što evoluiraju kroz osnovne slojeve (ili strukturalne "valove") Kozmosa. Kroz knjigu čitatelj dobiva stvarni ukus smisla i sadržaja integralne prakse, koju baš svatko može složiti, koja nastoji "istovremeno vježbati sve glavne razine i dimenzije ljudskog tijelauma -- fizičku, emocionalnu, mentalnu, socijalnu, kulturalnu, duhovnu." Naposljetku, pak, otkrivamo također da ovaj tip integralne prakse uglavnom cilja na "Jedan ukus" nedvojne svijesti, prosvijetljene prisutnosti gdje "transcendencija vraća humor" i gdje "empatija i samilost" obgrljuju sve i svakog.
Integral Psychology: Consciousness, Spirit, Psychology, Therapy (2000) je potpuno zrela faza-4 s naglaskom na "sve-kvadrantni, sve-razinski" pristup na toliko majstorskoj razini da se može nazvati tekstom faze-5. Ova knjiga se prvotno rodila iz nezavršenog rada započetog sredinom 80-ih, isprva nazvanog Self, System, Structure, zatim Principles of Transpersonal Psychology, zatim Processes and Patterns In Consciousness (plus još drugi naslovi), tako da je još uvijek dio planirana dva sveska. U izvjesnom smislu, ona je popratni tekst za sveobuhvatne, detaljne, korelativne mape i tablice na kraju knjige. Integral Psychology je prvo objavljena kao dio Sabranih djela Kena Wilbera, svezak 4 (Shambhala, 1999), a zatim 2000. kao zasebni svezak (Shambhala Publications).
Integral Psychology nastoji uvažiti i obuhvatiti svaki legitimni aspekt ljudske svijesti, pa nam daje istinski sveobuhvatnu mapu ljudskog uma (epistemologija) i Kozmosa (ontologija). Ovo uspjeva isticanjem i artikuliranjem fluidne (nelinearne) i dinamičke prirode Velikog gnijezda Duha, pa koristi manje rigidnu terminologiju (nadahnutu djelomično radom Clarea Gravesa). Stoga nalazimo "relativno neovisne" razvojne struje (ili razvojne linije) kako teku kroz interaktivne osnovne valove (ili osnovne razine), kojima "navigira" i "snalazi se" ukupno sopstvo ("fokus identifikacije" za "ja", mene" i "istinsko ja"), koje i samo ima prilično "fluidan pristup" različitim stanjima svijesti (kao što su bdijenje, sanjanje, duboko spavanje, izmijenjena), a koja pak sva rastu i evoluiraju unutar "neizmjernog morfogenetskog razvojnog polja" pa je razvoj gotov uvijek "veoma neuredna stvar". Tekst je opremljen brojnim korelativnim tablicama što ih je Wilber skupio unakrsnim istraživanjem rada preko stotinu drugih razvojnih teoretičara, koji svi općenito, u različitim stupnjevima, priznaju iste osnovne strukture ili valove u Velikom gnijezdu bivanja.
Integral Psychology također uvodi "spiralnu dinamiku" Donalda Becka (i kolega) te njihov koncept razvojnih "mema" (organizacijskih obrazaca nazvanih po različitim bojama), što očito potvrđuje Wilberov spektralni model. Buduć ovdje nalazimo dodatni naglasak na razvojnim strujama, frontalnim i dubljim/psihičkim linijama, kao i osnovnim valovima, te različitim stanjima svijesti, uvode se napredniji modelni sistemi kao što je "integralni psihograf" pojedinačnog ljudskog bića. Čitavu širinu ove integralne vizije obuhvaća zamisao "Integralne transformativne prakse" (što potječe od Michaela Murphya i Georgea Leonarda), koja sugerira različite praktične načine da ukupno sopstvo vježba u jednozvučju sa svim kvadrantima (sopstvo, kultura, priroda), raznim razinama ili valovima (tijelo, um, duša, duh), te brojnim sopstvu-srodnim strujama (kognitivna, moralna, afektivna, kreativna, duhovna, itd.). Sve u svemu, na veoma stvaran način, psihologija ili izučavanje psihe (uma ili duše) najbolje se vidi kao pneumologija ili mnogorazinsko izučavanje Duha samog kroz sve domene i dimenzije blistavog Kozmosa.
A Theory of Everything: Body, Mind, Soul, and Spirit in Self, Culture, and Nature (2000) je vjerojatno tekst faze-5 koji ukratko iznosi potpuno integralni ("svi-kvadranti, sve-razine, sve-linije") pristup integralnim studijama. Kratka, sažeta knjiga objašnjava Wilberovu "integralnu viziju" i njezin pokušaj da uključi ili "integrira" tijelo, um, dušu i duh što se pojavljuju u sopstvu, kulturi i prirodi. A Theory of Everything objavljuje Shambhala Publications krajem 2000.; to je prva knjiga objavljena nakon tiskanja Sabranih djela Kena Wilbera (Shambhala, 1999, 2000).
A Theory of Everything je možda najbolji zasebni uvod u djelo Kena Wilbera, posebno u njegovoj više sofisticiranoj fazi obuhvaćanja čitavog spektra svijesti i njezinih raznih razvojnih linija u sva četiri kvadranta Kozmosa. Ova knjiga je pregled spiralnih, oscilirajućih valova postojanja -- nimalo linearno stepenište -- i tako nastavlja angažiranu uporabu Beckovih razvojnih "mema" (poredanih po bojama) koje se naposljektu razvijaju u "svijest drugog niza", integralnu kentaursku vizijsku-logiku (Wilberov naziv). Wilber također kritizira razne oblike "boomeritisa" (narcističke tendencije boomerskog naraštaja) kao glavnu prepreku novonikloj integralnoj viziji zbog regresivnih strategija i suptilnog redukcionizma (sravnjeni holizam). Međutim, buduć integralni model promiče zdravlje čitave spirale razvoja (to mu je primarna direktiva), samim time istovremeno uključuje i niže meme kao što ohrabruje rast u više, transpersonalne domene, poravnavajuć globalnu kulturu s dobrom znanošću i dubokom duhovnošću. Naravno, integralni pristup ne samo da razmatra unutarnje dimenzije svijesti već i traži njihove praktične uporabe i korelate (ili "tragove") u politici, biznisu, medicini, obrazovanju, ekologiji itd. Ovaj tip integralne vizije daje čovječanstvu istinsku "svjetsku filozofiju", univerzalni stav koji potpuno uvažava "jedinstvo-u-različitosti" (unitas multiplex), pa tako predstavlja sveobuhvatni pristup cijelom životu pokrivajuć i obgrljujuć sve domene, područja i sfere ljudskog postojanja, visoke i duboke, unutra i vani, gdje se sav Kozmos vidi kao blaženi "Jedan ukus" božanstvenog ostvarenja.
Sve recenzije spravio Brad Reynolds (c) 2000. Sva prava pridržana.
Riznica Dharme prenosi s dopuštenjem.
Preveo i priredio Hokai D. Sobol, 2003