Uvod
Tathagata otkriva svoja učenja posredstvom znakova [tj. izražajnih simbola].[1] Ovi znakovi imaju svoje sastavnice u šest vrsta objekata.[2] Ovi objekti imaju izvorište u Tri Misterije Dharmakaya Buddhe.[3] Univerzalne Tri Misterije prožimaju Dharmadhatu i neprekidne su. Dharmakaya Mahavairocana, s petostrukom mudrošću i četiri oblika,[4] obuhvaća deset svjetova[5] i ništa ne ispušta.
One koji ostvarili su Njega nazivamo Probuđenima, a one koji izgubljeni lutaju, osjetilnim bićima. Osjetilna bića su opijena i slijepa, te sami ne poznaju način za ostvarenje probuđenja. Kroz milost (kaji), međutim, Tathagata im pokazuje put povratka [iskonskom Izvoru]. Osnova puta povratka ne može se ustvrditi bez vrhovnih učenja. Vrhovna učenja ne mogu iznići bez glasa i slova. Kad su glas i slovo nedvojbeni, stvarnost [simbolizirano] će biti razotkrivena jasno. Takozvani Glas-Slovo-Stvarnost su, ustvari, univerzalne tri misterije Dharmakaya Buddhe,
U izlaganju bilo kojih učenja - mističnih ili otvorenih budističkih učenja, ili nebudističkih učenja - tko ne bi krenuo ovim pristupom? Prema podukama velikog učitelja [Mahavairocana],[7] želim razjasniti značenje ovog [trojstva]. Nadam se da će učenici tome u budućnosti posvetiti iskrenu pažnju i duboko promišljanje.
Dočim [unutarnji] dah živih bića zavibrira u dodiru sa zrakom [vanjskog svijeta] izniče glas (sho). Glas uvijek nastaje iz vibracije; glas, stoga, za svoju osnovu ima vibraciju. Kad određeni glas ne zamre uprazno i kad izrazi ime neke stvari, nazivamo ga slovo (ji). Tako iskazana imena bez iznimke evociraju objekte, a ovi su takozvana stvarnost (jisso). To da se svaki - glas, slovo i stvarnost - dijeli u bezbroj dijelova, naziva se značenje (gi).
Imenovanje “glas” daje se također onom što izniče iz vibracije koju proizvodi vibracija između četiri velika elementa.[8] Pet ili osam nota kineske glazbene ljestvice i sedam ili osam deklinacija u Sanskrtu nastali su kroz glas. Izvjesni glas uvijek izražava izvjesno ime (myo) pošto je znak. Bilo koji znak ukorjenjen je u šest vrsta objekata. Tumačenja šest vrsta objekata u smislu znakova razmotrit ćemo kasnije.
Ukoliko primjenimo metode analize šest tipova sanskrtskih složenica, [može se učiniti slijedeća analiza složenica, glas-slova i glas-slovo-stvarnosti:]
1. Iz glasa nastaje slovo; slovo, dakle, ovisi o glasu. [Analiziramo li na ovaj način,] uzimamo [glas-slovo] kao zavisnu složenicu.[9] Ukoliko kažemo da se stvarnost ispoljava putem glas-slova i da, stoga, stvarnost ovisi o glas-slovu, također uzimamo [glas-slovo-stvarnost] kao zavisnu složenicu.[10]
2. Ukoliko kažemo da glas bez izuzetka ima slovo, to jest, da glas posjeduje i da slovo je posjedovano i da glas ima sadržaj slova, tad uzimamo [glas-slovo] kao posvojnu složenicu.[11] Glas-slovo bez izuzetka ima stvarnost, a stvarnost isto tako ima glas-slovo; oboje su uzajamno posvojni. Uzimamo također [glas-slovo-stvarnost] na rečeni način.
3. Ukoliko ustvrdimo da pored glasa nema slova i da slovo je, stoga, glas, uzimamo [slovo-glas] kao apozicijsku složenicu.
4. Ukoliko kažemo da glas, slovo i stvarnost su krajnje bliski i nerazdvojni, uzimamo [glas-slovo-stvarnost] kao nepromjenivu složenicu.[14]
5. Ukoliko kažemo da glas-slovo je provizorno i da ne sadrži istinu, dok stvarnost je duboka i spokojna i onkraj imena; da glas vibrira uprazno i ništa ne iskazuje; ili da slovo ima obrazac gore-dole i kratko-dugo, različito je od glasa, uzimamo [dvije složenice] kao složenice sastavljene od dvije različite stvari.[15] Složenica čiji je prvi element brojka
Među gore razmotrenih pet vrsta, peta je površna, treća i četvrta su duboke, a preostale dvije mogu biti shvaćene kao bilo površne ili duboke.
Glavna rasprava sastoji se od dva dijela. Prvo će biti iznesen kanonski izvor, a zatim ćemo dati tumačenja istog.
A. KANONSKI IZVOR
Pitanje: Dakle, kroz koju se sutru mogu postaviti značenja glasa, slova i stvarnosti?
Odgovor: Mogu se postaviti na osnovu Mahavairocana Sutre, koja sadrži jasne potvrde.
Pitanje: Kako su objašnjeni u toj sutri?
Odgovor: U toj sutri Dharmakaya Tathagata propovijeda slijedeći stih:
Mantre Savršeno Prosvjetljenih
Tvorbeni su procesi znakova;
Poput učenja o Indrinoj draguljnoj mreži
One sadrže bezbrojna značenja.[17] . . .
Pitanje: Koji je smisao ovih redaka?
Odgovor: Postoje vanjska i mistična značenja. Vanjska značenja iznio je komentator na ovu sutru.[18] Mistične implikacije su duboke i mnogostruke. U stihu je ovo, stoga, objašnjeno poredbom, “Poput učenja o Indrinoj draguljnoj mreži, one sadrže bezbrojna značenja.” Indra također ima vanjska i mistična značenja. Prema vanjskom značenju, Indra je isto što i Šakra-deva. “One sadrže bezbrojna značenja” znači da “Šakra-deva je sastavio udžbenik sanskrtske gramatike [i Siddhama] u kojem je uspio zahvatiti mnoga značenja u jednom slovu. Iz ovog razloga se spominje [Indra]. Čak i u odnosu na svjetovno znanje to [sanskrtska gramatika] je tako; koliko tek nebrojena značenja sadrže slova Tathagate koji potpuno vlada Dharmom!”[19] Svaka pojedina riječ, svako pojedino ime, svaki njihov pojedini tvorbeni proces [znakova] obdaren je beskonačnim brojem značenja. Buddhe i bodhisattve mogu proizvoditi svoje manifestacije, nebrojene poput prašine zvjezda u nebuli, te učiniti da svi oni u svjetovima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti izlažu značenja svakog pojedinog slova. Ali ne mogu iscrpiti beskonačni broj značenja [sadržanih u slovima]. Kako da ih jedan običan čovjek objasni potpuno? No, uložit ću sad napor da razotkrijem [barem] jedan njihov dio.
Riječi “Savršeno Prosvjetljeni” (skt. anuttara-samyak-sambuddha, jap. toshogaku) koje se javljaju u prvom retku, označavaju misteriju tijela Dharmakaye. Ova misterija tijela ispoljena jednako [kao pojedini Buddhe i bodhisattve, tj. “Savršeno Prosvjetljeni”] neizmjerna je opsegom. Kao što je razmotreno u Ostvarenju probuđenja u ovom tijelu, ova misterija tijela je stvarnost (jisso) [razotkrivena mantrama]. “Mantra” znači glas, misterija govora Dharmakaye. “Znakovi” (gonmyo) su slova (ji). To jest, glas se kroz slova pretvara u znakove. To je odnos između glasa, slova i stvarnosti predstavljen u gornjem stihu.
Ukoliko uzmemo Mahavairocana Sutru u cjelosti, može se učiniti slijedeće tumačenje. Mantre raznih božanstava koje se javljaju u sutri su glasovi; poglavlje u kojem su objašnjena značenja slova počev sa slovom A i poglavlje u kojem je izloženo kolo slova
Ponovo, ukoliko “glas, slovo i stvarnost” tumačimo na osnovu slova, možemo izvršiti slijedeću analizu. Uzmimo, primjerice, prvo slovo sanskrtske Siddham slovnice - A. Kadgod ljudi otvore usta i ispuste glas, čuje se zvuk A, zvuk prvog slova sanskrtske slovnice. No, zvuk A može poslužiti znakom Dharmakaye. To slovo je zvuka A. Što znači Dharmakaya? Dharmakya znači izvorno nenastajanje svih stvari. Izvorno nenastalo, to je stvarnost sama. To je stvarnost slova A.
B. TUMAČENJA
Sažetak u stihu:
Pet velikih elemenata vibrirajući u uzajamnim odjecima
Proizvode osebujne jezike u svakom od deset svjetova
Sve u šest osjetilnih polja slova su, slova
Dharmakaye, koja je Stvarnost.
Prvi redak objašnjava [temeljne] sastojke (supstance) iz kojih nastaju glasovi; drugi redak nam omogućuje da razlikujemo između istinskih simbola verbalnog izražaja i lažnih; treći redak razjašnjava izražajne simbole osjetilnih bića i fizičkih svjetova; a četvrti redak uvodi stvarnost.
Pet velikih elemenata su zemlja, voda, vatra, vjetar i prostor. Imaju i vanjska, i mistična značenja. Vanjska značenja su ona iz uobičajenog tumačenja.[22] U mističnom smislu, pet velikih elemenata označavaju pet slova, pet Buddha,[23] i sva druga božanstva u skupu velikom poput oceana [mandala]. Detalji mističnih značenja pet velikih elemenata izneseni su u Ostvarenju probuđenja u ovom tijelu. Pet velikih elemenata osjetilnih bića i neosjetilnih bića obdareni su [moću proizvođenja] vibracija i glasova, jer glasovi nisu neovisni o pet velikih elemenata; oni su izvorni sastojci, a glasovi i vibracije su njihove funkcije. Stoga je rečeno u stihu, “Pet velikih elemenata vibriraju.”
“Deset svjetova” su svjetovi Buddha, bodhisattvi, pratyekabuddha, šravaka, nebeskih bića, ljudi, asura, životinja, gladnih duhova, te stanovnika pakla. Svi drugi svjetovi koji ovdje nisu navedeni mogu biti uključeni u svijet nebeskih bića, životinja ili duhova. To se odnosi na deset svjetova u Avatamsaka Sutri[24] i u Chin-kang-ting-li-ch’u-shih ching.[25] Jezik nastaje posredstvom glasa. Glas se odlikuje kao dugi i kratki [slogovi], visoki i niski [naglasci], te kroz modulaciju [ili sklanjanja?]. Ove se odlike [glasa] nazivaju [intonacijskim] obrascem (mon). Obrazac se poznaje kroz slova (ji), a slova uvijek proizvode imena (myo). [Ime je uvijek ime-slovo (myoji), jer znak je iznad svakog obrasca. Stoga, obrazac nije doli slovo, a obrazac i slovo su nerazdvojni.] Kad komentatori kažu da obrazac je slovo, pod tim izražavaju nerazdvojne i međuovisne odnose koji postoje između slova i obrasca. Svi oni pripadaju glasovima osjetilnih bića. Postoji deset različitih sistema u ovim slovima [znakovima verbalnog izražavanja], jer postoji deset različitih svjetova kao što je navedeno.
U ovih deset znakovlja (jusshu monji) u deset svjetova, jedino je jezik u svijetu Buddha stvaran, dok su oni u drugih devet svjetova iluzorni. U jednoj je sutri rečeno: “[Buddha je onaj] tko govori istinito i stvarno, tko kazuje stvari kako jesu, tko ne izgovara lažne riječi, niti nedosljedne riječi.”
Pitanje: Kako ove mantre iskazuju?
Odgovor: Jedino one mogu nepogrešivo iskazati stvarnost svih dharmi kakve doista jesu; stoga se nazivaju istinitim riječima.
Pitanje: Kako mantre iskazuju Ime [stvarnost] svih dharmi?
Odgovor: Premda postoje beskonačno raznovrsne mantre [što opisuju stvarnost], ukoliko ih pratimo do korijena i izvora, otkrit ćemo da ih mantra koju Mahavairocana Buddha propovijeda zadubljen u neizmjernom sagaramudra samadhiju[28] uključuje sve.
Pitanje: Koji je to kralj mantri?
Odgovor: To je kolo slova ili slovnica iznesena u Vajrašekhara Sutri[29] i u Mahavairocana Sutri.[30] Pod slovnicom se misli A, Ha i druga slova u sanskrtskoj Siddham slovnici. Slovo A i sva druga mantrička slova su tajna imena Dharmakaya Buddhe. Bogovi, zmajevi, demoni i drugi također imaju svoja tajna imena, jer sva imena izviru iz [kralja mantri] Mahavairocane. Iz Dharmakaye izviru svi znakovi i postaju jezici koji šire se svijetom. Ukoliko jezik svjestan je ove istine, nazivamo ga istinitim riječima (shingon). Druge jezike koji nisu svjesni svog izvorišta, nazivamo iluzornim riječima (mogo). Kao što se ista tvar može upotrebiti kao lijek ili otrov, isti jezik [koji izvire iz Dharmakaye] bilo vodi ka prosvjetljenju ili zavodi u obmanu.
Pitanje: Kako je pet vrsta govora objasnio Nagarjuna
Odgovor: [Među pet vrsta govora objašnjenih kod Nagarjune,] diskriminativne riječi iznikle iz pogrešnih poimanja, riječi izgovorene u snovima, riječi koje održavaju lažne tvrdnje, te riječi uvjetovane bespočetnim [utjecaji ovisni o lažnim prianjanjima za pogrešne predodžbe] pripadaju kategoriji lažnih riječi. Riječi koje prenose stvarnost kakva doista jest pripadaju kategoriji istinitih riječi.
Zatim, razmotrit ćemo odlike slova osjetilnih i neosjetilnih bića. U stihu “šest vrsta objekata slova su,” šest vrsta objekata su objekti vida, sluha, njuha, okusa, dodira i misli. Svaki od ovih šest vrsta objekata ima odlike slova [izražajnog znakovlja].
Pitanje: Koje su definicije i kategorije prvih riječi, objekata vida?
Kao odgovor, prvo sažetak u stihu:
Određeni kao objekti vida, [slova] boja, oblika i pokreta su
I osjetilna i neosjetilna bića, i životni oblici i njihovi okoliši
Kao spontana igra [Dharmakaye] i kao njene posljedice, [ova slova]
Mogu nekog zavesti u obmanu, ili drugog povesti ka prosvjetljenju.
Prvi redak navodi kategorije objekata vida; slijedeći redak sugerira uzajamne odnose koji postoje između objekata vida osjetilnih bića i onih neosjetilnih bića; treći redak otkriva da postoji dvostruki ustroj uvjetovanog i neuvjetovanog; a četvrti redak objašnjava da razni objekti vida štetni su poput otrova za pomućene, no povoljni poput lijeka za mudrog čovjeka.
Prvi redak razlučuje tri kategorije objekata vida, a to su boje, oblici i pokreti.
1. Boje (skt. varna, jap. ken). Boje su one od pet elemenata. Studenti Yogacara škole budizma razmatraju četiri boje, ali ne uključuju crnu. U Mahavairocana Sutri,[32] boje pet velikih elemenata su identificirane kao žuta, bijela, crvena, crna i plava. Ove boje pet velikih elemenata su [osnovne] boje. . . . Sve ove boje mogu se razvrstati u kategorije sviđanja, nesviđanja i neutralnog. Jedan odjeljak u Mahavairocana Sutri u smislu da “um nije plavo, žuto, crveno, bijelo, grimizno, purpurno, kristalno, svjetlo, ili tamno”[33] poriče istovjetnost uma s bilo kojom bojom.
2. Oblici (skt. samsthana, jap. gyo). Oblici su opisani kroz dužinu, veličinu, obličje i visinu. Kvadratno, kružno, trokutno, polumjesečno, te slično su isto tako oblici. Konfiguracije objekata koji se mogu razlikovati po dužini i slično su također oblici. Jedan odjeljak u Mahavairocana Sutri u smislu da “um nije dugačko, kratko, okruglo ili četvorno”[34] poriče istovjetnost uma s bilo kojim oblikom.
3. Pokreti (skt. gati, jap. hyo). Pokreti označavaju hvatanje, puštanje, pružanje, skupljanje, hodanje, stajanje, sjedenje, ležanje, i tako dalje. To da se objekti vida nastavljaju u svojim konfiguracijama, sad se javljajući a sad nestajući, jest zato što prolaze kroz neprekidni preobražaj. Isti pokret ne može se ponoviti na istom mjestu gdje se prošli pokret zbio. Bilo koji pokret ponavlja se neprekidno ili nastavljeno, blizu ili daleko. U pokretu objekt vida podložan je preobražaju. Nadalje, može se vrtjeti o vlastitoj inerciji. Sve ove osebujnosti treba svrstati u kategoriju pokreta. . . .
Svi objekti vida, izraženi u boji, obliku i pokretu, izniču iz djelovanja [osjetilnog organa] oka. [Istovremeno,] izniču iz djelovanja vidne svijesti, postaju objektima vidne svijesti, uzajamno s vidnom sviješću. [Opet istovremeno,] izniču iz djelovanja mentalne svijesti, postaju objektima mentalne svijesti, uzajamno s mentalnom sviješću. Ovaj se proces naziva “razlikovanje.” Sve razlikovane stvari su znakovi (monji), oznake upojedinjenih obrazaca. Svaki razlikovani objekt ispoljava svoj vlastiti obrazac (mon), a svaki razlikovani obrazac proizvodi imena. Ovi [objekti] nisu doli slova. Boja, oblik, pokret jesu, stoga, tri kategorije slova vida. . . . Sva moguća slova su razlikovanja (shabetsu). Naprimjer, slovo A i drugi znakovi zapisani u pet osnovnih boja slova su vidljivih objekata. Raznovrsna osjetilna i neosjetilna bića, slike, kao i prekrasni obrasci izvezeni u brokatima, također su slova vidljivih objekata. Sva ova razlikovanja među objektima vida nazivaju se slovima vidljivih objekata. U Lotos Sutri,[35] Avatamsaka Sutri,[36] Ta-chih-tu lun,[37] itd. potanko su objašnjene razne kategorije razlikovanja objekata vida. No, one nisu izvan konteksta deset tipova osjetilnih bića i njihovih deset područja postojanja.
Za budale (pomućene), slova kao takva [slova vidljivih objekata, to jest boja, oblika i pokreta] postaju objektima prianjanja, žudnje i strasti. Uzrokujući pohlepu, mržnju i ludost, te svakojake druge obmane, potiču bića da čine deset zlih (nepovoljnih) djela i pet smrtnih grijehova.[38] Rečeno je stoga u stihu, “mogu nekog zavesti u obmanu.” Čovjek s uvidom ne prianja za njih niti ih izbjegava, već motri kako nastaju. Poimajući mnogostruku mandalu Dharmadhatua, učestvuje u velikim aktivnostima Buddhe [Mahavairocane]. On slavi sve Buddhe i pomaže svim osjetilnim bićima; tako će njegov
cilj ostvarenja probuđenja i njegovi činovi podržavanja drugih biti savršeno ostvareni. Ovo je značenje ostatka, “ili drugog povesti ka prosvjetljenju.”
Drugi redak kaže, “i osjetilna i neosjetilna bića, i životni oblici i njihovi okoliši.“ Pošto su osjetilni i neosjetilni oblici postojanja ustrojeni slovima boje, oblika i pokreta, osjetilno postojanje ne ostaje zauvijek osjetilno, a tvarno postojanje nije uvijek neosjetilno. Oni su međusobno zavisni i zamjenjivi [uzajamni]. Rečeno je u jednoj sutri da “Tijelo Buddha je nepojmljivo, tako da svi svjetovi nalaze se u njemu,”[39] ili da “[Buddha, čija] svaka pora sadrži mnoge galaksije poput neizmjernog oceana, prožima čitav Dharmadhatu,”
Sad ćemo komentirati treći redak, “kao spontana igra [Dharmakaye] (honi) i kao njene posljedice (zuien).” Objekti vida - boje, oblici ili pokreti - koje smo gore razmatrali, proizvodi su neuvjetovanog; drugim riječima, oni su ispoljenja Tijela i Uma Dharmakaya Buddhe. . . . Prema vertikalnom pristupu (ju-shabetsu), tijela Buddha i njihove zemlje posjeduju odličja velikog ili malog, grubog ili finog. Prema horizontalnom pristupu (o-byodo), sva osjetilna bića, kao i sve stvari u njihovim okolišima, jednaka su. Tako onda, tijela Buddha i njihove zemlje imaju dva aspekta, a to su uvjetovani i neuvjetovani. Svi ovi objekti vida opremljeni su s tri svojstva - boja, oblik i pokret - i međupovezani su. Ovo je tumačenje sa stanovišta Probuđenog. Horizontalno, sva su osjetilna bića obdarena izvorno prosvjetljenom Dharmakayom (hongaku hosshin), njenom suštinskom prirodom, i jednaka su svim Buddhama. Sva njihova tijela, kao i sva njihova boravišta (“svjetovi”) ispoljenja su spontane igre Dharmakaye.
Objekti vida u smislu osjetilnih bića i neosjetilnih bića štetni su poput otrova za pomućene, ali povoljni poput lijeka za čovjeka mudrosti. Otud, u četvrtom retku, “mogu nekog zavesti u obmanu, ili drugog povesti ka prosvjetljenju.”
Pitanje: Od ovih uvjetovanih i neuvjetovanih objekata vida, koji su tvorbena sila a koji stvoreno?
Odgovor: Tvorbena sila (nosho) su pet velikih elemenata pet oblika, a stvoreno (shosho) je trostruki svijet.[42] Trostruki svijet sa svim stvarima (sanshu seken) [Buddha, osjetilnih bića i svjetova] ima bezbrojna razlikovna odličja. Sve ove beskrajne razlike su znakovi (monji), slova kako [Dharmakayine] spontane igre, tako i njenih posljedica. Ovdje završava tumačenje objekata vida.[43]
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]Eshushaku
[10]
[11]Uzaishaku
[12]Jigosshaku
[13]Ta-jih-ching su. T39, str, 650c, 657a, 658c.
[14]Ringonshaku
[15]Soîshaku
[16]Taisushaku
[17]
[18]
[19]
[20]
[21]
[22]
[23]
[24]
[25]
[26]Sutra Dijamantski rezač (Vajracchedikâ), popularno poznata kao Dijamantska sutra. T8, str. 750b.
[27]Ta-chih-tu-lun
[28]
[29]
[30]
[31]
[32]
[33]
[34]
[35]
[36]
[37]
[38]
[39]Avatamsaka Sutra. T10, str. 32a.
[40]Avatamsaka Sutra. T10, str. 30a.
[41]Avatamsaka Sutra. T10, str. 36b.
[42]
[43]